preskoči na sadržaj

Osnovna škola Gustava Krkleca Zagreb

Login
TJEDAN

PARNI TJEDAN 

31.5. - 3.6.

JELOVNIK

Pratite



 

Zvono
Prije podne
 
1. sat  8,00 -   8,45
2. sat  8,50 -   9,35
3. sat  9,45 - 10,30
4. sat 10,40 - 11,25
5. sat 11,30 - 12,15
6. sat 12,20 - 13,05
 
Poslije podne
 
1.(7.) sat 13,10 - 13,55
2.(8.) sat 14,00 - 14,45
3.(9.) sat 15,00 - 15,45
4.(10.) sat 15,50 - 16,35
5.(11.) sat 16,40 - 17,25
6.(12.) sat 17,30 - 18,15
Kalendar
« Svibanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 9. 11. 2009.

Ukupno: 722112
Ovaj mjesec: 6995
Danas: 271

Copyright©Ida Bogadi, sva prava pridržana

 

preslojávati se

oblikovati se u cjelinu koju čine slojevi, prožimati se u slojevima koji čine cjelinu

27.5.2022. Veronika Čačko, 3.B

 

dȏći

kretanjem i mijenjanjem mjesta naći se na odredištu; prispjeti, stići

Frazeologija

⃟ dobro doći poslužiti, pokazati se koristan;
doći će mu glave vrlo je neoprezan, to će skupo platiti;
doći do riječi uspjeti početi govoriti, nešto reći (kad svi žele govoriti);
doći na glas pročuti se;
doći (pasti) na prosjački štap potpuno osiromašiti;
doći na zelenu granu srediti svoju situaciju, oporaviti se;
doći (k) sebi opametiti se, osvijestiti (se);
dođe mi da... (za opis radnje koja se neodoljivo nameće, kojoj se nije moguće oduprijeti [kad vidim kako zlobnici pate dođe mi da poludim od sreće)];
došlo mu do ušiju saznao je što se priča;
idi mi-dođi mi površno, kojekako, kako nije dobro;

26.5.2022.Franka Ratković, 3.B

 

ìgralīšte

1.

sport prostor uređen za sportsku igru [nogometno igrališterukometno igralište]; teren

2.

uređen prostor, ob. na otvorenome, namijenjen djeci za igranje

25.5.2022. Laura Grdić, 3.B

 

pretòvariti

1.

(što) a. prebaciti tovar (na konja i sl.) b. izvršiti pretovar velikog tereta

2.

(koga, što) previše, više nego što treba natovariti; preopteretiti (ob. ekspr. dati komu previše dužnosti ili poslova koje zbog količine nije moguće obavljati)

24.5.2022. Gopal Matijašević, 1.D

(njegova prva Riječ dana – čestitam!)

 

prenèrāženo

s preneraženošću; zaprepašteno

23.5.2022. Marta Krpan, 1.D

 

konzumírati

 (po)trošiti, (po)jesti, (po)piti

 20.5.2022. Mateo Mužević, 4.C

 

mrȃčnjāk

onaj koji je protiv svjetla (prosvjete, znanosti), onaj koji je za mrak, onaj koji je neprijatelj oslobađanja čovjeka; mrakač, opskurant

19.5.2022. Luka Antolić, 4.D

 

slȍn

1.

zool. životinja iz reda najvećih živućih kopnenih sisavaca sa surlom i kljovama, nadred kopitara; elefant, fil

2.

pren. pejor. a. onaj koji je nespretan, glomazan b. onaj koji nije velike inteligencije, ob. sklon činjenju i ustrajanju u grubim greškama

Sintagma

Frazeologija

⃟ biti kao slon u trgovini porculana i sl. biti izrazito nespretan, sirov i nedorastao situaciji koja traži smisao za tančine;
praviti od buhe slona jako pretjerivati u prikazivanju kakva događaja, prikazivati u opisu riječima nešto kao pretjerano važno, pridavati preveliku važnost

18.5.2022. Marta Krpan, 1.D

 

preòtēti

oteti ono što je bilo oteto, uzeti natrag od onoga koji je oteo, uzeti natrag otimanjem [preoteti djevojku]

17.5.2022. Lorna Fijačko, 1.D

(njena prva Riječ dana – čestitam!)

 

pogòditi

1.

(koga, što) a. udariti u cilj pri gađanju, bacanju čega i sl. b. pren. snaći, zadesiti [pogodila ga bolestc. izazivati jaku emociju (ob. negativnu); dirnuti [pogodila me majčina smrt]

2.

a. (što) odrediti, znati nešto, domisliti se čemu, odgonetnuti b. dati pravi odgovor c. unaprijed znati, predvidjeti [pogoditi budućnost]

3.

(što) točno odrediti, prikazati koga, što [pogoditi portretpogoditi pokretpogoditi grimasu]

4.

(se) dogovoriti (se) o cijeni (posla, usluga, robe); složiti se, sporazumjeti se

Frazeologija

⃟ kako pogodi kako se dogodi, prema tome, kako kad, kako naiđe, kako se složi, ne zna se unaprijed [A: Kad ima dobre ribe? B: Kako pogodi];
pogodilo ga 1. dosl. pogođen je nečim nepovoljnim (metkom, udarcem, zakonom ili propisom koji ga oštećuje itd.) 2. = to ga je pogodilo;
osjetio se pogođen (im) uvrijedio se, to je povrijedilo njegovu osjetljivost;
pogoditi koga u slabu stranu napasti koga tamo gdje je najslabiji;
pogoditi kome (pravu) žicu učiniti nekome ono što želi;
pogoditi u živac (u srce) izazvati snažan dojam, dirnuti u posebno osjetljivo mjesto

16.5.2022. Marija Cindrić, 1.D

(njena prva Riječ dana – čestitam!)

 

150.Riječ dana

srcepàrateljnī

podr. koji je suviše sentimentalan, koji je izrazito melodramatičan, sladunjav [srceparateljni film]; srcedrapajući

13.5.2022. Franka Sabo, 4.D

 

bìlješka

1.

kraći ili usputan zapis

2.

kratak tekst u novinama, obično sveden na obavijest

Sintagma

∆ bilješka ispod crte ono što se kao podatak bilježi ispod složenog teksta; fusnota,

12.5.2022. Ema Topolovec, 4.A

 

smúcati se

pejor. skitati se, klatariti se, povlačiti se (po ulicama i sl.)

11.5.2022. Lucija Mika, 4.D

 

proklamírati

objaviti/objavljivati proklamacijom; proglasiti/proglašavati [proklamirati svoje ciljeve]

10.5.2022. Marta Krpan, 1.D

(njena prva Riječ dana – čestitam!)

 

pòredben

koji se zasniva na poredbi, uspoređivanju uzajamnih odnosa; komparativan

9.5.2022. Nino Lončar,4.A

 

sùglasan

1.

koji je u suglasju

2.

koji se slaže s kim/čim, koji pristaje na što [svi su bili suglasni da se to učini]

6.5.2022. Linda Borzić, 3.B

 

grànica

1.

crta koja obilježava dokle se prostire jedna, a počinje druga državna, upravna ili administrativna jedinica [državna granicagranica lovišta]; međa

2.

mogućnost itd. do koje što doseže, do koje je što dopušteno [granica strpljivostigranica pristojnostidonja granicagornja granica]; mjera

Frazeologija

⃟ prešlo je sve granice nepodnošljivo stanje, ponašanje, više se ne može izdržati

5.5.2022. Ivan Čabrajec, 3.B

 

zarumèniti

1.

(koga, što) načiniti rumenim

2.

(se) razg. zarumenjeti se

rùmen

koji ima tonove, nijanse crvene boje; crvenkast, ružičast, koji je takve boje (lice, zora, jabuka)

Franka Sabo, 4.D

 

objektivizírati

činiti ili učiniti da što bude objektivno viđeno ili doživljeno, da se na što gleda objektivno s uopćenog gledišta, 

ȍbjektīvno

nepristrano [objektivno presuditi]

3.5.2022. Barbara Kopić, 4.B

 

ìspūmpanōst

razg. stanje onoga koji je ispumpan; iscrpljenost, iznurenost,

2.5.2022. Valentina Mujakić, 3.B

 

stȏl

komad pokućstva s daskom (rjeđe plastikom, željezom i sl.) kao radnom i sl. površinom, s jednom ili više nogu [drveni stolkuhinjski stolradni stolpisaći stolkartaški stol]

Sintagma

∆ Banski stol pov. 1. sud pod predsjedanjem bana 2. viši (apelacijski) sud;
okrugli stol konferencija ili seminar na kojoj sudionici u slobodnoj i otvorenoj diskusiji nastoje dati doprinos rješavanju nekog problema (predodžba okruglog stola bez čela i začelja koja osigurava svima ravnopravan položaj, po priči o kralju Arturu i vitezovima okruglog stola);
švedski stol način serviranja jela; jelo je stavljeno na stol, a gosti se poslužuju sami i sjede ili stoje na drugim mjestima

Frazeologija

⃟ postaviti stolprostrijeti stol prirediti stol za obrok, za uzvanike;
biti na stolustaviti na stol 1. ponuditi za jelo 2. dati prijedlog; ponuditi (u pregovorima i sl.);
sjediti za stolom;
sjesti za stol prihvatiti se obroka, početi jesti;
staviti karte na stol razotkriti svoje namjere, planove

29.4.2022. Franka Ratković, 3.B

 

pȍmāst

zast.v. balzammelem

mèlem

1.

farm. ljekovit pripravak za vanjsku upotrebu, lijek koji se stavlja na ranu; pomast

2.

pren. reg. ekspr. ono ili onaj koji djeluje blagotvorno [blag kao melem];

28.4.2022. Jakov Petanović, 4.A

 

nagomìlati

1.

skupiti (se) u velikoj količini na jednom mjestu

2.

skupiti izrazito veliku količinu [nagomilati zalihe]

27.4.2022. Luka Antolić, 4.D

 

dùžnica

1.

pravna osoba u položaju prema vjerovniku [zemlja dužnica]

2.

ona koja se osjeća obveznom da se oduži za kakvu uslugu [vaša sam dužnica]

26.4.2022. Franka Sabo, 4.D

 

náročit

1.

koji se čime izdvaja, koji ima posebne odlike, drugačiji od ostalih; neuobičajen, osobit

2.

namijenjen za posebnu priliku, posebnu zgodu, potrebu, posebno odabran; poseban, specijalan

25.4.2022. Jan Štuka, 2.A

 

rȇd

1.

a. skup onoga što dolazi jedno za drugim b. položaj onoga što se nalazi poredano jedno za drugim, jedno ispred drugog ili jedno pored drugog [red stolica u kazalištu]

2.

v. redak

3.

a. društveni stalež, staleška skupina; klasa b. crkveno udruženje ili organizacija; svećenstvo

4.

veći broj koga ili čega; skupina, jedinica

5.

biol. jedna od sistematskih kategorija u biologiji (za razliku od klase, razreda i porodice); ordo

6.

stanje uređeno zakonskim propisima [zakoni reda]; poredak

7.

a. pravilo, propis o ponašanju, postupcima, pristojnost b. pravilan, ustanovljen slijed i način rada; postupanje, postupak c. uređeno stanje, disciplina (u kući, ustanovi i sl.) d. stanje određeno po nekim načelima (običajima, tradicijom, zakonima); poredak

8.

zakonita uzajamna povezanost mnoštva različitih elemenata unutar pojedinih područja u prirodi, društvu i mišljenju; organizacija

Sintagma

∆ dnevni red utvrđen raspored onoga o čemu će se raspravljati (na sjednicama, sastancima i sl.);
geometrijski red mat. red koji se dobiva iz geometrijskog niza;
kućni red ukupnost propisa o zajedničkom i susjedskom životu i stanovanju;
vozni redred vožnjered letenjared plovidbe raspored polaska i dolaska vlakova ili drugih sredstava javnog prometa

Frazeologija

⃟ A. sve je u redu (ob. u situaciji) učinjeno je kako je zamišljeno, napravljeno je kako smo se dogovorili, opr. nije u redu;
(to) nije u redu (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili kao komentar čijega postupka) to nije bilo pristojno (časno, korektno itd.) [to nije bilo u redu s njegove strane];
B. bez (ikakva) reda 1. ne držeći se pravila, propisa i sl. 2. ispreturano, izmiješano;
biti (stajati) u prvim redovima nalaziti se, biti po rangu, položaju i sl. među prvima, isticati se;
biti (čovjek) od reda znati se ponašati, držati se propisa i principa;
doći na red dobiti svoje mjesto, vrijeme za obavljanje nekog posla;
dovesti u red urediti ono što je bilo nesređeno ili neuredno;
ići (teći) uobičajenim redom događati se, odvijati se uobičajenim, normalnim putem;
ići u red pripadati čemu (kategoriji, vrsti i sl.);
naučiti redu (koga) naučiti ga pristojnosti;
(svi) od reda svi bez razlike, bez odabiranja;
pozivati na red tražiti objašnjenje (od koga), pozivati na odgovornost;
prije reda prije nego što dođe pravi čas;
prvoga reda (biti) prvorazredno, ono što se odlikuje vrsnoćom (za razliku od drugoga reda što slijedi za tim i trećega reda što ne valja, i dalje desetoga, stotoga u istom značenju);
reda radi tek radi formalnosti;
red je tako je običaj, tako pristojnost nalaže;
skinuti s dnevnog reda prestati raspravljati o čemu, prestati se baviti čime;
u prvom redu prije svega, prvenstveno;
u redu slažem se, pristajem (u dijalogu na sugovornikove riječi);


13.4.2022. Sofija Likić, 4.D

 

furor

bijes, razjarenost, žestina, zanos, obijest, velika lakomislenost [činiti furore 1. odavati se velikom veselju 2. bacati se u velike troškove]

12.4.2022. Antonio Plavšić, 3.B

 

mlatati

rij. udarati snažno na mahove

 (mlatanje mora – udaranje valova koje s vremenom dovodi do promjena na obali)

11.4.2022. Vanessa Karajić, 4.C

 

pȁsīvno

na pasivan način; neaktivno

8.4.2022. Katja Hrkić, 8.A

 

sástav

1.

građa od koje je što načinjeno ili nastalo [kemijski sastav]

2.

sklop, cjelina čega [sastav nogometne momčadi]

3.

spoj, dodir dvaju dijelova čega [konstrukcija puca na sastavima]

4.

pismeni tekst koji nema strogo određeni književni oblik, ob. u školi [pismeni sastav]

5.

razg. društvo, druženje [nisam danas raspoložen za sastave]

6.

sport igrači u ekipnim sportovima koji tvore momčad na pojedinoj utakmici [sastav momčadi]

7.4.2022. Sven Janušić, 4.A

 

vodònoša

1.

onaj kojemu je posao da nosi vodu u rasporedu kućnih poslova gdje se voda nosi s izvora ili s česme za potrebe kuće; vodar

2.

pren. onaj koji radi najobičniji i najjednostavniji posao, sasvim priprost čovjek

6.4.2022. Lucija Mika, 4.D

 

mȃjstor

1.

onaj koji ima takvo zvanje i ispit stručnosti u obrtu; najviša razina stručne osposobljenosti u obrtničkoj djelatnosti

2.

onaj koji se osobito ističe u nekoj umjetnosti, znanju ili vještini [majstor kistamajstor pera]

3.

šah najviša titula koju dodjeljuje nacionalni šahovski savez [šahovski majstor]

4.

pren. snalažljiv i okretan čovjek [majstor je toveliki je to majstor]; maher

5.4.2022. Mia Jug, 4.A

 

skrstiti

staviti unakrst, prekrstiti

Frazeologija

⃟ sjediti skrštenih ruku 1. dangubiti, ništa ne raditi 2. dopuštati razvoj čega, ne sprečavati

4.4.2022. Auer Hermina Carmen, 4.B

 

krȉomicē

 pril.

krišom, kradom, kradomice, kradimice, pokrimice

1.4.2022. Lara Radaković, 8.A

 

prijénos

1.

a. prenošenje s jednog mjesta na drugo [prijenos televizora iz sobe u kuhinjub. prenošenje govora, slike, zvukova (preko radija, televizije i sl.)

2.

prenošenje vlasništva na koga drugoga

3.

prenošenje kretanja, okretaja s jednog dijela mehanizma na drugi

31.3.2022. Leona Marija Čavlina, 4.A

 

crescendo

 (izg. krešèndo) 

glazb. oznaka za postupno pojačavanje tona, bilježi se znakom < [u crescendu], opr. decrescendo (diminuendo)

30.3.2022. Lucija Mika, 4.D

 

tȅčāj

1.

kraća obuka za stjecanje osnovnih znanja iz teorije i prakse pojedinih znanosti ili zanimanja; kurs [jezični tečajpolaziti tečajupisati se na tečaj]

2.

zast. stupanj u školovanju a. razred, godište, godina b. polugodište, semestar

3.

razdoblje u izlaženju časopisa i drugih publikacija; serija (po godinama)

4.

dnevni odnos vrijednosti različitih valuta [tečaj dolara]; kurs, tečajnica

5.

a. dnevna burzovna cijena vrijednosnih papira i razne robe; kurs b. upotreba, optjecaj (novca)

tečájac  polaznik tečaja

29.3.2022. Nina Glavaš, 5.A

 

izàzvati

1.

(koga) učiniti kakvim postupkom da tko učini neku radnju ili da uzvrati na sličan ili na jednak način ili da prihvati sukob [izazvati na dvobojizazvati na svađu]

2.

(što) učiniti da što izbije, da se pojavi, da se dogodi [izazvati iskruizazvati otporizazvati bijes]

28.3.2022. Jana Iva Pleić, 2.A

 

šȁtra

1.

veći ili manji zaklon od platna, nalik na šator na sajmu itd.

2.

razg. šatrovački govor, žargon manje društvene skupine, ob. mlađe dobi; sleng

25.3.2022. Sven Janušić, 4.A

 

tȁbati

1.

nogama nabijati podlogu, tabanima gaziti

2.

strojem s valjkom pritiskati podlogu

3. žarg. Tući

24.3.2022. Mia Jug, 4.A

 

prebáciti

1.

(što preko čega) a. baciti tako da dospije na drugu stranu čega [prebaciti loptu preko mrežeb. ovlaš baciti na nešto, oko nečega tako da visi preko [prebaciti kaput preko ramena, preko ruke]

2.

(na koga, na što) premjestiti s nekoga ili nečega na drugu osobu ili mjesto [prebaciti tovar na konjaprebaciti dužnostiprebaciti krivicu]; premetnuti

3.

() predaleko hitnuti, pucati

4.

a. (koga preko čega) prevesti odgovarajućim prijevoznim sredstvom [prebaciti trupe preko vodeb. (koga) povesti u automobilu; odbaciti [prebacit ću te do kuće]

5.

(se) prevesti se u odgovarajućem prijevoznom sredstvu [trupe su se prebacile preko brda]; premjestiti se

6.

(se) razg. prevariti se u planovima i namjerama

7.

(što na koga) pripisati komu što [prebaciti krivnju na nevinoga]

23.3.2022. Lucija Mika, 4.D

 

osiguránje

1.

odnos koji se sklapa između dviju stranaka radi novčane nadoknade koju u slučaju pretrpljene štete isplaćuje stranka koja osigurava [socijalno osiguranježivotno osiguranje]

2.

opći naziv za službe koje osiguravaju, čuvaju pojedine ustanove, sportske objekte ili osobe iz političkog života [osiguranje stadiona]

3.

posao koji obavljaju specijalizirane službe; posao tjelesnog čuvara, posao tjelohranitelja

22.3.2022. David Djaković, 5.A

 

čerùpati

1.

(što) čupati perje; čehati, čepurati, čepušati, čihati

2.

(koga) materijalno iskoristiti, oštetiti koga

3.

(koga) pren. žarg. izvrgavati kritici, pronalaziti razne nedostatke komu

21.3.2022. Petra Jakšić, 2.A

 

ìzgladiti

1.

v. izglačati

2.

pren. učiniti da se problemi i sl. ne vide [izgladiti nesporazume]; srediti

18.3.2022. Nina Glavaš, 5.A

 

glàvār

1.

etnol. onaj koji je na čelu sela, seoske zadruge ili onaj kojega izaberu za starješinu [ustanički glavar]

2.

starješina (osobito kao neobvezna riječ u prijevodima) [glavar samostana], usp. glavarstvo

3.

prednji dio sedla ili samara oko kojeg se omota konopac; glavina

17.3.2022. Leona Marija Čavlina, 4.A

 

sȁvjetodāvan

koji ima karakter savjeta, kojemu je svrha savjet (za razliku od onoga što je zakonodavno, što ima snagu donošenja odluke, propisa itd.) [savjetodavno tijelo]

16.3.2022. Lucija Mika, 4.D

 

kalorìfer

razg. električna grijalica koja grije i ispuhuje zrak

15.3.2022. Brigita Breščaković, 4.D

 

ȉzrāz

1.

a. očitovanje misli ili osjećaja pomoću jezika, lica, umjetnosti b. riječ ili skup riječi kojima se što izriče; izreka, lokucija

2.

vanjski izgled (koga ili čega) kojim se iskazuje unutrašnje stanje ili sadržaj [tužan izraz (lica)]

3.

vanjski oblik unutrašnjeg poticaja [izraz dobre voljeprimite izraze zahvalnosti, sućuti]

14.3.2022. Marta Cvitaš, 5.C

 

gràfika

1.

tisk. zbir tehnika i postupaka oko umnožavanja pisma i crtanih likovnih prikaza

2.

umj. crtež izrađen olovkom, dlijetom itd.

3.

umj. skupna oznaka za sve crtačke tehnike i radove nastale u toj tehnici (gravure, crteži itd.)

11.3.2022. Franka Sabo, 4.D

 

rúgati se

uzeti nečiji istinski ili izmišljeni nedostatak kao razlog za javno ismijavanje ili za podsmijeh, porugu

10.3.2022. Klara Troje, 4.A

 

mȉšljēnje

1.

gl. im.〉, v. misliti

2.

proces oblikovanja misli, usp. misliti (1,3a)

3.

rezultat procesa mišljenja, pojam, sud, zaključak itd.

Sintagma

∆ javno mišljenje mišljenje javnosti o nekom problemu ili pitanju, javno mnijenje (mnjenje);

9.3.2022. Petra  Antolković, 4.D

 

konjovódac

onaj koji vodi konje, onaj koji ima dužnost da se brine za konje (pov. u raznim vojskama)

8.3.2022. Fran Franić, 8.A

 

lòkvānj

bot. vodena biljka žutih cvjetova (Nuphar luteum) iz porodice lopoča (Nymphaeceae), s drugim vodenim biljem čini biljnu zajednicu voda stajačica; plutnjak

7.3.2022. Ivan Džajić, 6.A

 

rázlog

1.

činjenica zbog koje nešto jest ili se događa, ono što posredno dovodi do nekog postupka, pojave i sl. [razlog za svađu]; uzrok

4.3.2022. Andrija Vuglec, 5.C

 

šljiviti          
razg. (nakn. shv. prema »nitko te ne uzimlje u obzir/cijeni/računa/zarezuje ni za/ni koliko za suhu šljivu«, tj. ni koliko vrijedi jedna suha šljiva) nitko te ne ferma, nitko te ništa ne pita, baš koga briga za tebe, briga koga za to

3.3.2022. Sven Janušić, 4.A

 

národnōst

1.

obilježje pripadanja narodu, svijest o pripadanju etničkoj skupini; etničnost

2.

pov. pol. ideol. etnička grupa, dio naroda u jednoj državi koji ima svoju matičnu državu, nacionalna manjina

3.

opće svojstvo naroda, etnosa

2.3.2022. Franka Fuček, 4.D

 

njèmāk

jez. knjiž. nijem čovjek, mutavac

1.3.2022. Noa Karić, 4.D

 

hȁbati se

1.

trošiti se od upotrebe, trošiti se rabljenjem (odjeća, sprave, strojevi i sl.)

2.

zast. čuvati se, kloniti se, izbjegavati, lišiti se

28.2.2022. Franka Fuček, 4.D

 

ìskraja

1.

a. poizdalje b. iskosa [pogledala ga iskraja]

2.

iz prikrajka, iz zakutka, iz zapećka, ne miješajući se [promatrao je događaje iskraja]

18.2.2022. Ugarković Goran, 5.A

 

 

dijàlekt

lingv. jezični idiom ispod ranga standardnog jezika [čakavski dijalektzapadno-štokavski dijalekt]; narječje

17.2.2022. Ema Topolovec, 4.A

 

100. Riječ dana

vrnčànica

1.

konopčić ovijen oko drška koplja i sl. da ne bi skliznulo u ruci

2.

oplata na planinarskoj cipeli

15.2.2022. Klara Krpan, 5.D

 

99. riječ

pucanj

1.

prasak koji se čuje kad se ispali iz vatrenog oružja

2.

sličan oštar zvuk [pucanj biča]

14.2.2022. Josip Musulin, 3.B

 

rȉng

sport četvrtast prostor omeđen konopcima, uređen za boks i neke druge borilačke sportove [ući u ringbiti u ringuprovesti godine u ringu godinama se baviti boksom; sići s ringa]

11.2.2022. Ozana Šitić, 7.A

 

párati

1.

rastavljati, razdvajati po šavu ono što je sašiveno; rašivati, poriti

2.

a. kidati u komade, razdirati, raskidati ono što je čvrsto priraslo [parati platnob. rasijecati čim oštrim (nožem, noktima) c. pren. praviti pruge, linije [parati more]

3.

pren. zadavati oštru bol, izazivati bolne osjećaje [parati dušu/srce/grudi]

10.3.2022. Klara Troje, 4.A

 

 

òstāvka

javni čin kojim se tko odriče kakva položaja, funkcije

Sintagma

∆ ministar u ostavci ministar koji je podnio ostavku, ali do dolaska druge osobe na dužnost obavlja poslove ministra;
pismena ostavka pisana ostavka;
usmena ostavka izrečena ostavka

9.2.2022.Adrian Recher, 4.A

 

pravovàljāno

na pravovaljan način, s punom zakonskom valjanošću ili osnovanošću; pravosnažno, pravomoćno

8.2.2022. Eva Medjed, 6.B

 

kȁčiti

1.

(što) hvatati kakvom kukom ili sponom, učvršćivati za to načinjenom iglom, užetom, kukama i sl. [kačiti vagonekačiti značku (u zapučak)]

2.

(se komu) nametati komu svoje društvo, nametati se, prišivati se, usp. zakačitiprikačiti

7.2.2022. Jelena Karapandža, 7.C

 

ȕslijed

kazuje uzrok koji leži u nekoj pojavi, koja je u pravilu nepovoljna (ne i čovjeku ili živom biću kao subjektu) i nema izravan fizički dodir sa subjektom [ne radim uslijed bolestirad je zastao uslijed općih nepovoljnih prilika], usp. zbog (2)

4.2.2022. Sven Janušić, 4.A

 

tȍm = svȅzak

jedna knjiga većeg djela, tiskanog u više knjiga

3.2.2022. Klara Krpan, 5.D

 

strȃh

1.

psih. neugodna emocija, stanje uznemirenosti i zabrinutosti kao fiziološki odgovor na naslućujući ili prepoznati izvor opasnosti (smrti, bolesti, kazne i sl.) [od straha daod straha predu strahu odsa strahom]

2.

prestrašenost, zazor ili respekt [strah od starijih]

3.

zabrinutost za čiju sigurnost [u strahu za njezin život]

Frazeologija

⃟ dobar je strah komu ga je Bog dao nerazumna hrabrost nije dobra, valja se u opasnim prilikama razumno ponašati, oprez je majka mudrosti;
nemaj straha! ne boj se, nemoj se bojati!;
nema straha nema opasnosti;
strah i trepet 1. opće stanje velikog straha, strahovanje 2. onaj koji zadaje strah [on je strah i trepet];
umrijeti od straha silno se prestrašiti;
utjerati (uliti) kome strah u kosti nekoga silno zaplašiti;
u strahu su velike oči preplašen čovjek posvuda vidi opasnost

2.2.2022. Sara Berdović, 4.D

 

ȍriginālan

1.

a. koji prethodi svima drugima u vremenu; prvobitan b. koji je kvalitativno najbolji [originalna snimka]

2.

koji je nov; izvoran, samonikao, pravi, neobičan

3.

razg. koji je neobičan; nesvakidašnji

1.2.2022. Strelar Kuzminski  Iva, 4.B

 

èdīcija

ono što je tiskom objavljeno, izdanje, naklada, ob. knjiga ili časopis

31.1.2022. Klara Krpan, 5.D

 

spiritìzam

1.

vjerovanje u zagrobni život i mogućnost komuniciranja s duhovima

2.

skup obreda kojima je cilj uspostavljanje kontakta s duhovima pokojnika

3.

tumačenje paranormalnih fenomena djelovanjem duhova; vjerovanje da se duhovi pokojnika mogu pojaviti u obliku ili unutar postojećih predmeta, živih bića i osoba

28.1.2022. Sven Janušić, 4.A

 

táma

1.

odsutnost, nepostojanje svjetla, stanje bez svjetla; mrak, tma

2.

a. pren. ono što je davno zaboravljeno, doba o kojem se malo zna ili pamti b. nemanje životne radosti, vedrine; čamotinja, žalost

3.

zaostalost, neznanje, neprosvijećenost, neobaviještenost; mrak

27.1.2022. Sara Berdović, 4.D

 

reportáža

novinarski izvještaj kojim se događaji i okolnosti prikazuju i opisuju na temelju obavijesti prikupljenih na terenu [novinska reportažafotoreportažaradioreportažatelevizijska reportaža]

26.1.2022. Klara Krpan, 5.D

 

bȍtkati =bȍckati

1.

dem. od bosti; bocati, botkati, 

2.

pren. peckati koga; zadirkivati

25.1.2022. Dia Erstić, 4.A

 

pretégnuti

1.

težinom prevagnuti na jednu stranu, nakrenuti se na jednu stranu

2.

pren. prevladati, biti pretežan, imati veću vrijednost (ob. o dokazima, argumentima i sl.) [na kraju je pretegnuo zdrav razum]

24.1.2022. Klara Troje, 4.A

 

produhòviti

ispuniti (se), prožeti (se) duhom

21.1.2022. Franka Fuček, 4.D

 

višèkratan

koji se ponavlja više puta, opr. jednokratan - koji se obavlja, javlja itd. samo jedanput [maramica od papira za jednokratnu upotrebu]

20.1.2022. Sven Janušić, 4.A

 

origìnāl

1.

primjerak nekog djela, isprave ili sl. onako kako je vlastoručno izrađeno ili prvi put napisano

2.

a. djelo kako je napisano (prema prijevodima ili interpretacijama); izvornik b. rukopis s kojega se slaže slog, ono što će biti umnoženo i objavljeno

3.

a. prvi primjerak (za razliku od kopije) [pokazati originalb. razg. izvorna pjesma koja nije presnimljena s nekog medija, već legalno kupljena i koja se od presnimke razlikuje po kvaliteti [prodavati samo originalec. inform. razg. legalno kupljen i registriran softver (za razliku od nelicenciranog (piratskog) softvera)

4.

pren. a. onaj koji je dobrih, nesvakodnevnih odlika b. razg. onaj koji se ističe neobičnim, čudnim, ali simpatičnim osobinama

19.1.2022. Petra Antolković, 4.D

 

domíšljati se

razmišljajući pokušavati naći rješenje, tražiti načina da se mišljenjem štogod riješi

18.1.2022. Goran Ugarković, 5.A

 

opájati

ekspr.

1.

opijati (se), omamljivati čim opojnim

2.

zanositi (se) čim lijepim ili ugodnim

17.1.2022. Nina Glavaš, 5.A

 

prohújati

1.

proći, proletjeti hujeći (ob. o vjetru)

2.

pren. brzo proći, minuti, proteći (o vremenu, osjećajima, uspomenama i sl.) [godine su prohujale]

14.1.2022. Timon Mušica, 5.B

 

súmnja

1. osjećaj nesigurnosti, stanje odlučivanja o čemu; dvojba

2. sklonost da se ne vjeruje ili ne povjeruje

3. a. nesigurno stanje stvari b. nedostatak konačnog dokaza ili jasnog pokazatelja o čemu

 

Frazeologija

⃟ bez sumnje (u raznim kontekstima pojačanje tvrdnje ili afirmacija)

1. nesumnjivo; bez dvojbe [to je bez sumnje jasan slučaj]

2. na neki način; biti pod sumnjom izazvati sumnju da je tko što počinio ili da je u nešto umiješan

13.1.2022. Sven Janušić, 4.A

 

nȁpokon

1. (kao zaključak) najzad, naposljetku, na koncu (konca), na kraju (krajeva), kad se sve sabere, kad se sve uzme u obzir, nakon svega [napokon, važnost novca shvaća i najveći idealist]

2. (čest.) (ob. kao težište rečeničnog naglaska nakon čekanja, protoka vremena i sl. u vremenskom značenju); konačno (2)

3. već jednom [urazumi se napokon!]

12.1.2022. Mia Jug, 4.A

 

telèkrat

publ. onaj koji nastoji usmjeriti javno mišljenje manipuliranjem činjenicama i interpretacijama putem televizije

11.1.2022. Klara Krpan, 5.D

 

poštovánje

1. osjećaj da tko ili što posjeduje istaknute i poželjne odlike, da ima zasluge; štovanje, uvažavanje

2. pozdrav kao izraz uvažavanja pri susretu ili pri sastanku

 

Frazeologija

⃟ moje poštovanje pozdrav u građanskom ophođenju pri susretu ili pri dolasku i pri rastanku ili odlasku;

poštovanje! pozdrav u građanskom ophođenju pri susretu ili pri dolasku i pri rastanku ili odlasku;

s (dubokim, najvećim) poštovanjem formula pri završetku pisma

10.1.2022. Greta Kokot Križić, 2.A 

 

 

Popis učenika koji su sudjelovali u ovoj svakodnevnoj aktivnosti u 1.polugodištu pregledajte na blogu školske knjižnice.

 

preskoči na navigaciju