preskoči na sadržaj

Osnovna škola Gustava Krkleca Zagreb

Login
TJEDAN

NEPARNI (A) 12.11. - 16.11.

Jelovnik


JELOVNIK

škola zadržava pravo izmjene jelovnika

Anketa
Kakav očekuješ uspjeh ove školske godine?




Puzzle

preview48 piece

preview24 piece

 

Zvono
Prije podne
 
1. sat  8,00 -   8,45
2. sat  8,50 -   9,35
3. sat  9,45 - 10,30
4. sat 10,40 - 11,25
5. sat 11,30 - 12,15
6. sat 12,20 - 13,05
 
Poslije podne
 
1.(7.) sat 13,10 - 13,55
2.(8.) sat 14,00 - 14,45
3.(9.) sat 15,00 - 15,45
4.(10.) sat 15,50 - 16,35
5.(11.) sat 16,40 - 17,25
6.(12.) sat 17,30 - 18,15
Kalendar
« Studeni 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 9. 11. 2009.

Ukupno: 453632
Ovaj mjesec: 2572
Danas: 118

Copyright©Ida Bogadi, sva prava pridržana

           

kȍlegijālan

  1. koji se ponaša časno i solidarno prema kolegama, prema etici izgrađenoj u međusobnim odnosima kolega, opr. nekolegijalan
  2. koji se sastoji od kolega, koji čine kolege [kolegijalna uprava]

      16.11.2018. Klara Krpan, 2.D

 

mòtīv

  1. psih. ono što pokreće na neku djelatnost, poticajna okolnost; cilj, pobuda, svrha
  2. a. umj. jedan od povezujućih dijelova umjetničkog djela, njegov sadržaj, siže b. lik. likovni detalj, šara, ornament c. glazb. najmanji smisleni dio jedne muzičke misli, ponavlja se

      15.11.2018. Adrian Bujas, 2.D

 

samozàtājan

onaj koji je sposoban ograničiti i zatajiti svoje potrebe i neposredne interese radi drugoga ili višeg interesa koji se ne želi isticati

14.11.2018. Ozana Šitić, 4.A

 

pozàbaviti se

  1. provesti neko vrijeme u zabavi
  2. (s kim, s čim) obratiti pozornost na koga ili što, latiti se čega, raspraviti o komu ili čemu, zanimati se čime

      13.11.2018. Ela Validžić, 2.B

 

diskotéka

  1. zbirka gramofonskih ploča
  2. plesni klub gdje se pušta glazba s nosača zvuka; diskač, disko, disko-klub, plesnjak

      12.11.2018. Klara Krpan, 2.D

 

fȕćkati

1.( što) zaobljenim položajem usana proizvoditi neku određenu, prepoznatljivu ili nesvjesnu melodiju

2. zaobljenim položajem usana ili s dva prsta u ustima, na prste, proizvoditi ton negodovanja; zviždati

Frazeologija

⃟ fućka mi se baš me briga, svejedno mi je;
fućkati na što ne držati do čega, ne voditi brigu o čemu, ne poštivati koga ili što, ne uvažavati ono što tko radi, govori, savjetuje itd.;
fućkati komu fićukom izražavati neslaganje, loše mišljenje i sl. (govornicima, glumcima i drugima na javnom nastupu);
fućkati za kim umjesto nazivanja imenom i sl. (znak prostog ponašanja prema drugome)

9.11.2018. Klara Krpan, 2.D

 

kȑcati

lomiti koru oraha, lješnjaka ili badema; tući (što)

Frazeologija

⃟ krcati orahe (komu na glavi) gnjaviti prijekorima ili suvišnim savjetima

8.11.2018. Tea Pleić, 3.B

 

mègdān

reg. ekspr. (u narodnoj poeziji i usmenoj književnosti) a. boj između dvije osobe; dvoboj [izaći na megdanb. meton. sraz, sukob dviju vojski; boj, bitka

Frazeologija

⃟ dijeliti megdan s kim takmičiti se, natjecati se (uz doslovno, boriti se na megdanu);
ima dana za megdana bit će prilike za ogledanje tko je bolji;
ostati na megdanu pobijediti

6.11.2018.Tomislav Drobac, 3.C

 

osmjehívati se

imati često osmijeh na licu, imati duže vremena osmijeh na licu

5.11.2018. Ivan Džajić, 3.A

 

pròmōcija

  1. svečana dodjela akademske časti (npr. za profesora, doktora)
  2.  prijelaz iz nižega položaja u viši; promaknuće, unapređenje
  3. neol. a. prvo predstavljanje čega (filma, knjige i sl.) b. jedan od 4 elementa marketinškog posla, ima za cilj stvoriti svijest o postojanju neke robe na tržištu, izazvati interes za nju, razvijati sklonost potrošača/kupaca za nju itd. c. promicanje neke ideje, životnog stava

     31.10.2018. Ozana Šitić, 4.A

 

lèbdjeti

  1. održavati se u visinama na istom mjestu ili bez kretanja u nekom smjeru; lelujati
  2. pren. nemati čvrsti oslonac, uporište u zamislima, planovima, idejama i sl.

       30.10.2018. Zara Selimović, 3.B

 

pùblika

  1. ukupnost onih koji prisustvuju čemu kao gledatelji ili slušatelji
  2. a. skupina ljudi koja ima za što zajednički interes ili sličan ukus [publika će pozdraviti novi CDb. oni koji su obaviješteni i upućeni u neko pitanje, koji oblikuju opće mišljenje; javno mnijenje [stručna publika]
  3. široki slojevi koji su putem medija svjedoci ili pratioci nekog događaja; narod, općinstvo, gledateljstvo

Sintagma

∆ čitalačka publikakazališna publikaknjiževna publika i sl. javnost zainteresirana za zbivanja u dotičnoj domeni;
široka publika zainteresirana i kvalificirana javnost u najširem smislu

29.10.2018. Mihael Bulat, 3..C

 

kvalifikácija

  1. određenje vrijednosti, prikladnosti, valjanosti čega [pozitivna/negativna kvalifikacija]
  2. (za što) potrebni uvjeti u znanju i formalnim dokazima za kakav posao ili službu [imati kvalifikacije]; stručna sprema
  3. (ob. mnsport izlučno natjecanje, ono u kojem se pobjedom ulazi u okršaje s novim protivnicima; plasiranje, plasman

      26.10.2018.Klara Krpan, 2.D

 

káliti

  1.  (što) davati željezu veliku tvrdoću i otpornost na habanje zagrijavanjem na visoke temperature i brzim hlađenjem [kaliti čelik]
  2. (se) postajati sposoban za iskušenja [kaliti se u nevoljama]; čeličiti se, jačati

      25.10.2018. Tina Komadina, 3.A

 

glȃsnīk

  1. pov. onaj koji donosi vijest ili po posebnoj dužnosti donosi vijest ili pismo [biti glasnik sreće]; glasonoša, teklič
  2. rij. onaj koji uz bubanj čita obavijesti; bubnjar, pozivar
  3. list, glasilo ili povremeni svezak različitih tekstova neke stručne ili političke organizacije (često i ime takvih tiskanih izdanja)

      24.10.2018. Lucija Drmić, 2.C

 

sùvisao

  1. koji ima smisao, koji je svrhovit
  2. koji ima unutarnji sklad ili koji je usklađen u sebi [suvisla misaosuvisla ideja]; (o mislima, pothvatima, idejama i sl.) [suvisli govorsuvisli tekst]

       23.10.2018. Leona Vidović, 4.C

 

fraktúra

  1. pat. lom, prijelom [fraktura kostifraktura lubanje]
  2. tipogr. gotička štampana slova

       22.10.2018. Klara Krpan, 2.D

 

preòblikovati

dati ili dobiti drugi oblik; preobličiti

19.10.2018. Ružica Prša, 3.A

 

perfèkcija

a. stanje ili kvaliteta onoga što je perfektno, najviši ili najvredniji oblik čega; savršenstvo [perfekcija slikeperfekcija kompozicijeb. savršena vještina, visoka umješnost, majstorstvo u radu, izvođenju itd.

       18.10.2018. Katja Hrkić, 5.A

 

pokrètač

  1. onaj koji čini da se što pokreće, da radi [pokretač stroja]
  2. osnivač, utemeljitelj [pokretač časopisa]

      17.10.2018. Ozana Šitić, 4.A

 

piskàralo

pejor.

  1. loš pisac ili novinar
  2. onaj koji svašta i svakako piše za novac, bez dara i moralnih obzira; škrabalo

      16.10.2018. Ružica Prša, 3.A

 

pȁpirus

  1. bot. močvarna suptropska biljka (Cyperus papyrus)
  2. pov. a. listovi za pisanje izrađeni od srčike te biljke upotrebljavani u antici (Egipat, Grčka, Rim); biblos b. meton. stari rukopis na takvu materijalu

       15.10.2018. Klara Krpan, 2.D

 

kvȁlitētan

koji ima dobre osobine, koji je dobre kvalitete [kvalitetna roba]; izvrstan

12.10.2018. Klara Krpan, 2.D

 

pròces

  1. a. zakonomjerni slijed stanja, faza, pojava i sl., tok razvitka čega b. ukupnost radnji koje se obavljaju da se dobije određeni rezultat [proizvodni procesproces prerade]
  2. pravn. sudski postupak; parnica [sudski proces]
  3. pat. bolesno stanje u razvitku [tuberkulozni proces]

     11.10.2018. Katja Hrkić, 5.A

 

pikírati

 

  1. razg. obrušiti/obrušavati se vertikalno (npr. avionom) na cilj
  2. (na koga, na što) žarg. imati namjere prema nekoj osobi ili stvari, baciti/bacati oko (na koga ili na što)

      10.10.2018. Jakov Ferina, 3.A

 

nàšaliti se

  1. (s kim, s čim) izreći ili izvesti kakvu šalu nekome ili na račun nekoga ili nečega
  2. do mile se volje šaliti

       9.10.2018. Klara Krpan, 2.D

 

lògičan

koji je u skladu s logikom [logično pitanje]; jasan, očit

5.10.2018.. Lena Drča, 2.B

 

pláviti

1. (što) a. bojiti u plavo b. prati u plavilu

2. (se), v. plavjeti (se)

PAZI!  DRUGI AKCENT!

plȁviti

  1. izlijevajući se iz korita poplavljati, nanositi
  2. pren. obuzimati snažnim osjećajima [plaviti dušu]

4.10.2018. Vita Šarić, 2.B

 

jȃko

  1. snažno [jako udaritijako padati (o kiši)]
  2. izraženo u velikoj mjeri [jako dobar/dobrojako lijep/lijepojako pametan/pametno]
  3. u dijaloškoj situaciji (na pitanje kao »je li vam bilo lijepo?«, »radite li dobro?« i sl.), prilog jako odnosi se na drugi prilog iz konteksta i tako oblikuje uobičajenu kvantifikaciju »jako lijepo/jako dobro« i sl. bez izravnog dodira dvaju priloga [jako lijepojako dobrojako uspješnojako uspjelo]

       3.10.2018. Lora Berić, 2.C

 

obìlježiti

  1. staviti biljeg, znak na što; označiti (se)
  2. učiniti vidnim, svečano istaknuti radi spomena (kakav važan događaj); proslaviti
  3. iznijeti koga pred javnost da bi se pobudilo opće neprijateljstvo; žigosati, izložiti nemilosti okoline ili javnosti

       2.10.2018. David Djaković, 2.A

 

psȉka

  1. oštar, visok zvuk koji nastaje snažnim izbacivanjem zraka kroz stisnute usne ili zube
  2. oglašavanje nekih životinja (zmija, glodavaca itd.)

Frazeologija

⃟ vika i psika glasno i prigušeno rogoborenje i pokazivanje nezadovoljstva uz pritajene prijetnje

1.10.2018. Gabrijel Hapač, 2.A

 

receptúra

sadržaj recepta, ukupnost pojedinosti i postupaka koji čine recept kao izravan naputak za izradu lijeka, jela i sl.

28.9.2018. Nina Glavaš, 2.A

 

ùvesti1

  1. a. vozeći dovesti u neki prostor b. unijeti stranu robu u svoju zemlju, na domaće tržište; importirati
  2. (se) vozeći se ući

ùvesti2

  1. vodeći učiniti da uđe u određen prostor
  2. dovesti, primiti u neku sredinu, uključiti koga u neku zajednicu
  3. uputiti, posvetiti (koga u što) [uvesti u dužnost, zvanje]
  4. admin. unijeti u knjige, dokumente; zapisati, zavesti [uvesti u posjed odgovarajućim postupkom učiniti koga vlasnikom čega]
  5. uvući konac u iglu, pređu u brdo, u niti, spremiti za tkanje
  6. namjestiti, provesti neke uređaje, instalirati, zavesti, ustanoviti (propise)
  7. učiniti da se što primi, da se počne upotrebljavati, da postane običaj, praksa; uspostaviti

Frazeologija

⃟ uvesti red, uvesti reda urediti, srediti;
uvesti u običaj (u praksu) učiniti da se što primi, prihvati kao običaj, da postane praksa;
uvesti u posao uputiti koga u rad, dati da radi;
uvesti u život primijeniti, učiniti važećim, provesti

27.9.2018. Luka Brčić, 7.A

 

prístup

Definicija

  1. prilaz, put, mjesto na kojem se prilazi ili može prići čemu
  2. pristupanje, dolazak, ulazak [slobodan pristuppristup u više krugove]
  3. tekst u kojem se izlažu osnovni pojmovi, način na koji se prilazi čemu [pristup staroj književnostipristup jeziku]; početna ideja u rješavanju problema
  4. int. zahtjev upućen računalu poslužitelju za učitavanjem sadržaja na klijentsko računalo; posjet, učitavanje, hit

Frazeologija

⃟ nema pristupa (kome) ne može se doći do koga;
zabraniti (komu) pristup zabraniti mu da dolazi, da ulazi (u neke prostorije i sl.)

26.9.2018. Lena Drča, 2.B

   

motorìstika

  1. disciplina koja se bavi proučavanjem motora
  2. sport natjecanje na motornim kotačima; motociklizam

        25.9.2018. Borna Bočkaj, 2.A

 

narodnjáštvo

djelovanje narodnjaka u društvu

24.9.2018. Luka Parać, 7.A

 

pùtanja

  1. uzak put, utaban prolaženjem; staza
  2. (+ potenc.) staza kretanja (nebeskih tijela, projektila, bačenih stvari, lopte i sl.)

       21.9.2018. Jakov Bedeković, 3.A

 

vozìkati

1.vidi vozati

2. voziti se iz užitka, voziti se koliko je umjereno i koliko pruža neposredan užitak

3. voziti se amo-tamo, gubiti vrijeme vozeći se, gnjaviti se u vožnji obilazeći više mjesta (umjesto da se posao obavi brzo i svrsishodno)

20.9.2018. Luka Brčić, 7.A

 

dìskont

  1. popust od pune cijene, sniženje cijena općenito, iznos (ob. u postocima) za koji je umanjena puna cijena
  2. meton. razg. trgovina u kojoj se roba kupuje po sniženim cijenama, otplaćuje u ratama i omogućuju druge olakšice

19.9.2018.  Marta Cvitaš, 2.C

 

rȏd

  1. a. ono što je rođeno; porod, potomstvo, vrsta b. obitelj, obiteljska loza, soj c. rodbina, srodnici (ob. krvni, po ocu i majci) d. svojta [biti rod]
  2. urod, plod, plodovi (voća, krumpira)
  3. a. razg. ukupnost bića određene vrste kao cjelina; rasa, soj, vrsta b. retor. arh. knjiš. narod (kojem se pripada), nacija; domovina, zavičaj c. pov.oblik društveno-ekonomske zajednice proizašle od zajedničkog pretka i vezane krvnim srodstvom, rodovska zajednica; bratstvo, gens, pleme
  4. a. biol. jedinica za klasifikaciju biljaka i životinja, viša od vrste, a niža od porodice; genus b. vrsta ili podvrsta neke duhovne (znanstvene, umjetničke i sl.) djelatnosti, područja, grane, discipline c. kategorija, red, tip
  5. razg. spol ljudi i životinja
  6. a. gram. formalan rod riječi u pojedinim jezicima izražen različitim morfološkim sredstvima (članom, deklinacijom i sl.) b. pripadanje jednom od prirodnih rodova, tj. spolu [muški/ženski rod]

Frazeologija

⃟ bliži rod ob. rod do prvog koljena, bratići i sestrične;
biti rod, biti u rodu (s kim) biti u srodstvu, u rodbinskim vezama;
daljnji (dalji) rod rod od drugog koljena, djeca bratića i sestrična jedni prema drugima;
ni rod ni pomoz (i) Bog (ne biti) pejor. ne poznavati koga, biti potpuno nepoznat

18.9.2018. Jakov Bedeković, 3.A

   

olakšánje

fizičko ili psihičko umirenje, osjećaj rasterećenja, osjećaj ublažene boli, patnje itd.

17.9.2018. Klara Krpan, 2.D

 

krȁj

Definicija

  1. u neposrednoj blizini [sjedni kraj mene]; pokraj
  2. uvjet pod kojim se zbiva, okolnosti [kraj ovakvih prilika teško je ostati pametan]
  3. suprotnost [kraj svega toga ipak sam uspio]; unatoč, usprkos
  4. usporedba [kraj njegovih misli moje su siromašne]

Frazeologija

⃟ kraj (koga, čega) (značenje uzročnosti pojavljuje se uz značenje mjesta) [kraj tebe tako glasnoga ja ću oglušiti]; uz, pored;
kraj mene (tebe) živoga 1. unatoč tome što sam ja još živ 2. bez obzira na mene, ignorirajući moje zasluge ili moje znanje, zaobilazeći mene; pored (koga, čega) [kraj mene živoga daju taj položaj onoj neznalici]

PAZI – DRUGI AKCENT!

krȃj

Definicija

  1. posljednja točka, crta ili čas kad što završava i preko čega se ne nastavlja [kraj dana]; konac, svršetak
  2. dio zemljišta, naselja i sl. [u gornjem kraj udonji kraj]
  3. područje Zemlje [sušni krajprimorski kraj]
  4. dio oko ruba platna i sl. [kraj platnakraj plahteuhvatiti za kraj]
  5. završni dio čega najdalji od središta ili točke koja je na pola puta [kraj štapa]
  6. reg. obala [izići na kraj]

Frazeologija

⃟ A. pusti (pustite) kraju (ob. nakon riječi sugovornika) ostavite, nema smisla o tome govoriti;
B. batina ima dva kraja u okršaju i jedna i druga strana mogu stradati;
bez kraja i konca nešto čemu se ne vidi kraj;
doći kraju završiti;
ići do kraja ne odstupati do krajnjih posljedica;
izići s kim (čim) na kraj riješiti probleme vezane za koga (što);
izvući deblji kraj 1. dobiti više u diobi 2. vrlo loše proći (u okršaju);
izvući kraći kraj dobiti manje u diobi;
na kraju krajeva na kraju, na koncu, nakon svega;
ne pada mi ni na kraj pameti i ne pomišljam na to, na takvo što;
početi s tanjega kraja početi na lošiji način, početi raditi ili govoriti ne ulazeći odmah u glavni problem, zaobilaziti glavnu temu;
privesti kraju završiti što;
pustiti se od kraja 1. dosl. otisnuti se, zaploviti ili zaplivati 2. pren. usuditi se što učiniti (nešto odlučnije reći, usprotiviti se i sl.); odvažiti se 3.početi živjeti slobodnim erotskim životom, prestati biti čedan, ne ustrajati u vrlini odricanja;
sastaviti/sastavljati kraj s krajem uspjeti raspoloživim novcem pokriti troškove (ob. u oskudici);
stati na kraj 1. (komu) učiniti da tko prestane sa svojom nepoželjnom ili nepriličnom djelatnošću, da prestane gnjaviti, da ne dosađuje s nepristojnostima i sl. [stati ću ja tebi na kraj2. (čemu) okončati što nepoželjno, kakav nepoželjan tok stvari [stati na kraj glupostima i samovolji]

14.9.2018. Nika Cviljak, 2.C

 

pȍkrētan

Definicija

  1. koji se može kretati [zdrav i još pokretan čovjek]
  2. koji se može lako premjestiti; pokretljiv [pokretni krov vozila]
  3. koji je u pokretu

Sintagma

∆ pokretna imovina stvari, predmeti koji se mogu premještati (pokućstvo, odjeća, dragocjenosti i sl.);
pokretne carine carine koje se određuju prema težini robe;
pokretni ciklon meteor. putujući ciklon umjerenog pojasa;
pokretni most most koji se rasklapa kako bi omogućio prolaz visokih objekata (ob. plovila);
pokretni vokal (samoglasnik) lingv. samoglasnik na kraju nekih riječi koji može biti, ali ne mora (npr. sada-sadtome-tom)

13.9.2018. Bruna Ivić, 2.C

 

pȍvečērje

  1. vrijeme poslije večere
  2.  vojn.v. mirozov (znak trube koji najavljuje vrijeme za spavanje)
  3. crkv. završna večernja služba na kraju molitvenog dana u Katoličkoj i u Pravoslavnoj crkvi; večernjica

12.9.2018. Luka Brčić, 7.A

 

húčati

snažno šumjeti, šumjeti kao vodopad ili kao bujica

10.9.2018. Klara Krpan, 2.D

 

opkòliti

postaviti se, rasporediti se u krug oko koga ili čega s namjerom napada; okružiti [opkoliti neprijateljaopkoliti grad]

7.9.2018. Lucija Drmić, 2.C

 

načìniti

napraviti, učiniti, izraditi (o stvarima)

6.9.2018. Leonardo Dolančić

 

škròpilica

jednostavno oruđe za vlaženje rublja prije glačanja itd.; škropilo

5.9.2018. Luka Brčić, 7.A

 

plòvidba

Definicija

plovljenje brodova po morima, rijekama i jezerima; navigacija

Sintagma

∆ duga plovidba pom. plovidba po svim morima i oceanima;
obalna plovidba pom. plovidba uz obalu;
slobodna plovidba pom. plovidba koja se upravlja prema potražnji brodskog prostora

4.9.2018. Luka Parać, 7.A

 

rȕnjāv

1. fam. koji je dlakav (o osobi), kosmat, opr. ćosav

2. koji kao da je obrastao dlakom; čupav (o tkanini)

3.9.2018. Antonja Zrno, 4.A

 

 

 

 

preskoči na navigaciju