preskoči na sadržaj

Osnovna škola Gustava Krkleca Zagreb

Login
TJEDAN

PARNI (B)  26.10. - 30.10.

Jelovnik


JELOVNIK

škola zadržava pravo izmjene jelovnika

Pratite



Anketa
Koliko sati u jednom danu provedeš u virtualnoj učionici?






Puzzle

preview24piece

preview12piece
 

Zvono
Prije podne
 
1. sat  8,00 -   8,45
2. sat  8,50 -   9,35
3. sat  9,45 - 10,30
4. sat 10,40 - 11,25
5. sat 11,30 - 12,15
6. sat 12,20 - 13,05
 
Poslije podne
 
1.(7.) sat 13,10 - 13,55
2.(8.) sat 14,00 - 14,45
3.(9.) sat 15,00 - 15,45
4.(10.) sat 15,50 - 16,35
5.(11.) sat 16,40 - 17,25
6.(12.) sat 17,30 - 18,15
Kalendar
« Listopad 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 9. 11. 2009.

Ukupno: 605652
Ovaj mjesec: 7473
Danas: 266

Copyright©Ida Bogadi, sva prava pridržana

zgȁsnuti

ekspr. knjiš. prestati gorjeti ili svijetliti; ugasiti se

29.10.2020. Filip Jakšić, 4.A

 

mrȁzan

obuzet mrazom, vrlo hladan (o vremenu)

mrȁz

meteor.

1.

naslaga leda na predmetima na tlu kristaliničnog izgleda, koja nastaje pri temperaturama ispod 0 °C direktnom sublimacijom vodene pare iz zraka obično zbog jakog noćnog hlađenja tla [oštar mrazpao je mrazsuhi mraz]; hladnoća, studen

2.

smrznuta rosa na travi i stablima; inje, slana

28.10.2020. Željko Kontrec, 3.B

 

nálīčje

1.

druga strana, zadnja strana čega, ona koja nije prva ni odmah izložena pogledu; pozadina, revers (novca, medalje), opr. lice (tkanine)

2.

pren. druga, neugodna, skrivena ili skrivana strana čega

27.10.2020. Vanesa Mladinović, 3.A

 

skála

1.

(čega) niz vrijednosti označenih na kakvom mjerilu; ljestvica

2.

() glazb. glazbeni tonovi poredani po visini; ljestvica

26.10.2020. Klara Krpan, 4.D

 

obàsūti

1.

sipajući prekriti [obasuti cvijećem]

2.

pren. zasuti koga čime, zaokupiti, saletjeti [obasuti pohvalamaobasuti pitanjima]

23.10.2020. Ena Marošević, 3.C

 

zelènāš

onaj koji daje novac uz nepravednu kamatu; lihvar

22.10.2020. Vita Šarić, 4.B

 

tȏk

1.

oblik kretanja žive vode u prirodi; smjer vode tekućice; put kojim protječe rijeka ili potok i sl.; korito

2.

fiz. ukupna masa čega (tvari, energije i dr.) koja u jedinici vremena proteče kroz površinu okomitu na smjer protjecanja [magnetni toksvjetlosni tokčestični tokenergijski tok]; protok, fluks

3.

kretanje u prostoru (za razliku od kretanja u vremenu) [svaki tijek ima svoj tok]; smjer, upravljanje, usp. tijek

Frazeologija

⃟ biti u toku ne zaostajati u informacijama, ne gubiti korak u praćenju novosti, događaja i informacija;
ide (stvari idu) svojim tokom sve se odvija na predviđen ili uobičajen način;
u toku, tokom (čega) s vremenskim značenjem: za (vrijeme), u doba trajanja; s prolaženjem, s odmicanjem [tokom vremena]

21.10.2020. Sven Janušić, 3.A

 

lȋbar

arh. jez. knjiž. knjiga; liber

20.10.2020. Vid Čop, 3.D

 

pleonàzam

suvišno gomilanje istoznačnih riječi [potencijalna mogućnost]

19.10.2020. Dora Krištić, 4.D

 

snòsiti

1.

nositi s nekog mjesta koje je gore na neko mjesto koje je dolje, u nekom za to potrebnom trajanju [snositi pokućstvo s drugog kata na prvi]

2.

biti onaj kojega se izravno što tiče

Frazeologija

⃟ snositi posljedice morati prihvatiti činjenice, kaznu itd. kao posljedicu čega;
snositi troškove biti onaj koji plaća troškove čega

16.10.2020. Luka Franc, 3.B

plȇs

1.

ritmički pokreti tijela kao jedan od umjetničkih izraza

2.

niz ritmičkih koraka i pokreta tijela određenog tempa koji se izvode prema taktu muzike

3.

društvena zabava na kojoj se pleše [otvoriti ples započeti ples na velikoj plesnoj zabavi]

Sintagma

∆ krabuljni ples ples pod maskama;
ritualni ples pokreti tijela kao religiozni obred;

15.10.2020. Lucija Mika, 3.D

 

ìgla

1.

zaoštrena šipčica s ušicom, ob. od metala, služi za šivanje; jagla

2.

šipčica s oštrim vrhom različitih oblika i namjena [pletaća iglagramofonska iglamagnetska iglaigla za kosuigla za kravatu]

Frazeologija

⃟ (sjediti, čekati, stajati, biti) kao na iglama biti vrlo nestrpljiv, nervozan

14.10.2020. David Djaković, 4.A

 

nàpakovati

žarg. prirediti sebi nešto kao nepriliku, navući na se nevolju, nekom radnjom dovesti koga u nevolju [tim neopreznim kupanjem sam sebi sam napakovao ove bolove u bubrezima]; naprtiti na vrat, navući na se

13.10.2020. Darin Pavišić, 4.C

 

ćȁskati

ugodno razgovarati o sitnim svakodnevnim stvarima; brbljati

12.10.2020. Klara Krpan, 4.D

 

fȕsnōta

term. bilješka obilježena zvjezdicom ili brojkom, ob. otisnuta sitnijim slovima pri dnu stranice, objašnjava ili dodaje nešto uz glavni tekst; bilješka (pod crtom), napomena, opaska

9.10.2020. Dorotea Santrić, 3.A

 

fumarole

(tal.) mjesta na kojima kroz pukotine lave izbijaju iz zemlje vrući plinovi i vodena para

8.10.2020., Lucija Vlahović, 4.B

 

sijévati

1.

kratkotrajno i snažno zasvijetliti [munje sijevaju, sijevabezl.]; bljeskati

2.

odražavati svjetlost [noževi su sijevali]; svjetlucati, cakliti se

3.

pren. brzo se kretati (ob. o udarcu) [šaka je sijevnula]

7.10.2020.Gabrijel Hapač, 4.A

 

namàknuti

1.

(što na što, oko čega) pokretom staviti nešto na ili oko čega

2.

(što) steći materijalna dobra; namaći, priskrbiti

6.10.2020. Tin Trajkoski, 4.C

 

ȍhme

(ȍme)

vet. ždrijebe nakon što navrši godinu dana

5.10.2020. Dora Krištić, 4.D

 

jȅdnosmjēran

koji je uređen za jedan smjer, koji se odvija u jednom smjeru [jednosmjerna ulica]

2.10.2020. Franka Sabo, 3.D

 

pȍslūšan

koji sluša tuđe naredbe, koji se ne opire; pokoran

poslúšnōst

osobina onog koji je poslušan

1.10.2020. Klara Cindrić, 3.A

 

 objašnjénje

1.

a. tumačenje, razjašnjenje b. obrazloženje

2.

neugodan razgovor s oponiranjem, dokazivanjem; prepirka

30.9.2020. Bruna Ivić, 4.C

 

mrȃk

1.

nepostojanje svjetla, stanje bez svjetla, tama, pomrčina [pada mrakhvata mrak]

2.

noć bez mjeseca [srdela se lovi za vrijeme mraka]

3.

pren. neznanje, zatucanost, dogmatičnost, neprosvijećenost

Frazeologija

⃟ lutati (tapkati, pipati) po mraku biti bez dovoljno znanja, lutati, ne nalaziti odgovor ili rješenje [policija tapka u mraku];
mrak kao u rogu potpuni mrak;
pao mu mrak na oči izgubio kontrolu nad sobom;
pojeo ga mrak nestao pod nejasnim okolnostima

29.9.2020. Katja Soldatić, 3.C

 

prìtvorica

  v. prijetvoran

prijétvōran

koji se pretvara; dvoličan, neiskren, himben, licemjeran

28.9.2020. Klara Krpan, 4.D

 

nàpuniti

1.

(što) a. učiniti da što bude puno kakvoga materijala b. zauzeti kakav prostor dokraja; zaposjesti c. dostići mjeru, broj [napuniti deset godina]; navršiti

2.

(se) postati pun

Frazeologija

⃟ napuniti glavu (kome) zaludjeti koga kakvom idejom, planovima itd.;
napuniti uši (kome) nekome napričati svega i svačega

25.9.2020.,Leona Marija Čavlina 3.A

 

ȍko

1.

anat. organ osjetila vida čovjeka i životinja

2.

a. vrulja, podvodni izvor b. ekspr. gorsko jezero ledenjačkog porijekla

Sintagma

∆ kravlje oči pren. velike, ali bezizražajne oči osobe;
kurje oko žulj na tabanu ili nožnom prstu;
morsko oko (mn morska oka) geogr. ledenjačko jezero, jezero u planini koje nastaje otapanjem ledenjaka;
riblje oko 1. (ob. mn) oči sive boje, katkada okrugla oblika, hladne oči osobe 2. optički fotografski efekt kojim se neka panorama, krajolik i sl. prikazuju u obliku sličnom nutrini kugle

Frazeologija

⃟ A. bacati prašinu u oči obmanjivati, varati prikazivanjem stvari ljepšima nego što jesu;
baciti oko (na koga, na što) 1. primijetiti, pogledati 2. željeti nešto dobiti; htjeti osvojiti djevojku;
bježi mi s očiju bježi da te ne vidim, makni mi se s pogleda;
gledati drugim očima tumačiti stvari na drugi način (nego prije ili nego tko drugi);
daleko od očiju daleko od srca posl. ljubav slabi od daljine;
gdje su mi (ti itd.) bile oči kako je moguće da nisam (nisi itd.) vidio, da nisi dobro gledao, bio sam (si itd.) slijep;
kao oko (oči) u glavi paziti što, čuvati što s najvećom pažnjom;
mnogo očiju mnogo nepotrebnih ili nepoželjnih svjedoka, mnogo onih koji što vide ili bi mogli vidjeti kad to nije poželjno;
mrak mu pao na oči obnevidio od srdžbe;
(dati i sl.) na lijepe oči iron. dati na povjerenje;
(susresti se, naći se) oči u oči (s kim) izravno se suočiti, susresti se tako da se ne može mimoići, suočiti se izravno s argumentima i protuargumentima, biti suočen s kim; licem u lice;
otvorenih očiju pažljivo, s pomnjom, pomnjivo, tako da se ostaje prisutan duhom i opaža ono što se neposredno događa ili zbiva;
pogledati činjenicama u oči suočiti se s činjenicama (istinom itd.);
preletjeti očima letimično pregledati neki tekst ili kakav drugi predložak;
prevrtati očimaprevrtati očima kao svraka na jugoviniv. kolutati
puklo mi (ti itd.) je pred očima naglo sam shvatio; sasvim jasno mi se ukazalo kao splet činjenica koje prije nisu bile jasne; naglo mi se objasnilo; smjesta mi je postalo potpuno jasno;
san mi dolazi (ne dolazi) na oči mogu (ne mogu) zaspati;
skočiti (poskočiti, dobiti) u (čijim) očima postići bolje mišljenje o sebi, podići svoju reputaciju [kad cure vide da znaš skuhati kavu skočit ćeš u njihovim očima];
slijep kod (zdravih) očiju 1. nepismen 2. onaj koji je potpuno neobaviješten;
(gledati) slušati razrogačenih očiju gledati (slušati) u čudu, ostati zapan.jen onim što se vidi ili čuje, jako se čuditi (o onome što se vidi ili čuje), katkada što se doživi bilo kojim osjetilom kao veliko iznenađenje (njuhom, okusom, opipom);
.upadati u oči biti vrlo uočljiv, napadan;
u strahu su velike oči posl. strah čini stvari još strašnijima;
varaju me oči ne mogu vjerovati osjetilu vida, ne vidim dobro;
(imati) veće oči od želuca 1. htjeti pojesti čega dobrog ili slasnog više nego što može stati u želudac 2. pren. imati veće želje od mogućnosti, više htjeti nego moći; velike su oči (tamo) 3. postoji znatiželja, netko želi sve vidjeti, ne treba sve pokazati (da drugi vide) 4. postoji zavist, netko je zavidan, netko ima velike oči;
više očiju više vidi posl. više ljudi će bolje zapaziti sve pojedinosti i donijeti bolje zaključke;
vrana vrani oči (ju) ne vadi loš lošemu ne čini zla, po zlu slični složni su među sobom;
zamazati oči kome zavarati koga nekom površnom radnjom;
zatvorenih očiju 1. opr. otvorenih očiju 2. s lakoćom, bez pripreme ili posebne upotrebe znanja, koristeći se velikim iskustvom [ja mogu motor rastaviti zatvorenih očiju];
B. držati na oku paziti na koga, kontrolirati što radi, ne dati da se izgubi s vida;
gledati ispod oka gledati tako da se ne primijeti;
gutati očima požudno, željno gledati;
gurnuti prst u oko (komu) pren. dovesti koga u vrlo nezgodnu situaciju, učiniti da bude nemoćan, matirati ga, zabiti cviku komu;
imati oko 1. dobro zamjećivati 2. imati osjećaj za lijepo;
kud će suza nego na oko posl. svoj svome (će najradije pomoći);
kud on (ona) okom on (ona) skokom vrlo poslušan, skače na svaki mig;
oko za oko, zub za zub posl. osveta;
zapeti za oko kome biti uočen, svidjeti se komu [one cipele u izlogu zapele su mi za oko];
zavadio bi dva oka u glavi posvadio bi i najbolje prijatelje (tako je sklon spletkama, zametanju svađe);
zažmiriti na jedno oko praviti se nevješt, ne htjeti vidjeti sve što bi trebalo

24.9.2020. Vanessa Karajić, 3.C

 

maršírati (I)

kretati se u maršu; stupati

maršírati (II)

1.

(o)tjerati koga riječju »marš (odavde)«

2.

grubo otpustiti/otpuštati koga iz službe, otkazati/otkazivati komu milost, baciti/bacati koga u nemilost

23.9.2020. Lukas Kralj, 4.A

    

   iskázati

1.

(što) izreći

2.

(se) istaknuti se, pokazati se onako kako treba, postupiti kako valja

22.9.2020. Filip Apostolovski, 3.B

 

prošárati

1.

(što) pokriti šarama, učiniti šarenim [prošarati crvenim nitimarakete su prošarale nebo]

2.

() proći čas ovuda, čas onuda; prolutati, prolunjati

3.

a. (se) postati šaren, raznih boja, prekriti se [prošarati se pjegamab. pren. ponešto se promijeniti, dobiti drugačija obilježja [prošarati žilamaprošarati boramac. pren. dopuniti se čime drugačijim; izmiješati se [stanovništvo se prošaralo]

21.9.2020. Dora Krištić, 4.D

 

sȕdrūg

1.

onaj koji je blizak kao drug

17.9.2020. Nina Glavaš, 4.A

 

mrčati

biti obuzet mrklinom, gubiti sjaj, postajati mrk; tamnjeti

16.9.2020. Sofija Likić, 3.D

 

mjȅsto 

1.

ograničeni dio prostora na kojem se što odvija [mjesto radnje filma]

2.

a. prostor gdje se može što smjestiti [molim malo mjestab. položaj u redoslijedu [prvo mjestoc. točka, pozicija na površini

3.

služba, posao, namještenje [ (radno) mjesto]

4.

grad, gradić, trgovište i sl. [veliko mjestomalo mjesto]

Sintagma

∆ bolno mjesto 1. dio koji boli na tijelu 2. pren. slabost neke zamisli i sl.;
opća mjesta banalno poznate činjenice koje se često pojavljuju; riječi, tvrdnje, stilski efekti i sl. koji se mehanički ponavljaju u raznim tipovima tekstova ili načina razmišljanja

Frazeologija

⃟ mjesto pod suncem mogućnost življenja, život;
na licu mjesta administrativna formula za mjesto gdje se odvija službena radnja itd.

15.9.2020. Dora Krištić, 4.D

 

zaìskati

knjiš. obratiti se sa zahtjevom ili s molbom da se što učini ili dade; zatražiti (ob. u usmenom ophođenju i konkretnoj stvari) [zaiskati zdjelu grahazaiskati malo vode]

14.9.2020. Klara Krpan, 4.D

 

svjȅtlovōd

tehn. optički kabel kojim se, gotovo bez gubitka, prenosi svjetlost

11.9.2020. Klara Krpan, 4.D

 

nedòđija

konstr. kraj ili zamišljena zemlja koja ne postoji i u koju se nikada ne može stići

10.9.2020. Klara Troje, 3.A

 

nȉšta

1.

zam. odrična imenička, nijedan predmet, stvar, pojava ili događaj

2.

pril. nikako, nimalo

3.

sr ono što nema vrijednosti ili značenja [jedno veliko ništa]

4.

(s N) razg. (u dijaloškoj situaciji ili u prilici kad se što podrazumijeva) kao riječ oštre zabrane, ne dolazi u obzir, nikako!, nipošto! [A: Ja bih čokolade B: ništa čokolada, sad je vrijeme ručka!]

5.

razg. nimalo [nije mi ništa žao = nije mi nimalo žao]

6.

a. (uz zanijekani glagol) [nije ništa postigaob. razg. (uz glagol koji nije zanijekan) [prčkao, prčkao i ništa postigao]

Frazeologija

⃟  ništa od toga  propalo, nema ništa, slabo;
ništa ti (mi, mu itd.) neće biti (pri odluci da li da tko što obavi ili da li da se što stavi u pogon, uključi itd. u zn. nema razloga da se to ne učini, ne može od toga biti loših posljedica, u tome nema zla, zašto da ne, ne treba se toga bojati)

ništa za to  ne smeta, nije važno, nije bitno;
(i) nikom ništa (ob. završetak iskaza kao zaključak da se nečemu nije pripisala potrebna važnost, da se nije reagiralo ili da nije došlo do uobičajene ili očekivane posljedice bez doslovnog značenja »nikom

bolje išta nego ništa bolje je dobiti koliko je moguće nego ostati prikraćen u potpunosti;
gdje si bio nigdje što si radio ništa  ništa nije postignuto, trud je bio uzaludan, nema rezultata nastojanja, pothvata, rada itd.;
(jedno) golo (čisto) ništa (ocjena da je izostalo u potpunosti ono što se očekivalo ili što se moralo očekivati, riječi potpunog razočaranja) [trebao je biti prikazan veliki film, a ono golo ništa];
ići na sve ili ništa upustiti se u riziko, odlučiti se za potpun uspjeh pod cijenu potpunog neuspjeha;
imati golo ništa doslovno ništa kao siromaštvo ili potpuna bijeda, totalna nestašica, baš ništa, nimalo čega, potpuna praznina [oni imaju bar nešto, a ovaj mulac golo ništa];
jedno veliko ništa za nešto što je bučno najavljivano, organizirano i sl., a malo vrijedi;
nemati ništa s kim/čim ne imati posla s kim/čim, nemati ništa zajedničko, ne biti umiješan u što, ne surađivati s kim;
ne valja ništa pleon. veza riječi koja pojačano kaže da nešto ne valja; ni najmanje, nimalo [to ti ništa ne valja];
ništa od njega (neće biti) neće postati ništa u životu, neće se razviti u nešto dobro, neće postati čovjek, stručnjak, valjan čovjek itd.;
ništa s ničim (nešto) bezvrijedno, ništa ne valja, smućkaj pa prolij;
nitko i ništa bezvrijedan, beznačajan čovjek;
od ništa za ništa ničemu ne služi, nesposoban je, neokretan, male vrijednosti i upotrebljivosti, od kojega ne treba očekivati učinka, koji je lijen [imao je sve prilike u životu, ali nesreća, kad je od ništa za ništa];
svašta i ništa koješta, smjesa svojstava koja pruža neke mogućnosti, ugodnosti itd. ali u cjelini ne vrijedi mnogo i sadrži mnogo bezvrijednog;
 

9.9.2020. Dora Krištić, 4.D

 

òdnjegovati

njegovanjem usavršiti, proizvesti, odgojiti, postići da se podigne

8.9.2020. Klara Krpan, 4.D

preskoči na navigaciju