Od 20. do 21. 2. 2026. održan je Znanstveno-stručni skup Kulturna baština kao prilika za odgoj i obrazovanje u organizaciji Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Znanstveno stručni skup je bio usmjeren na očuvanje kulturne baštine i razvoj učeničkih kompetencija iz tradicijske kulture, mjesnih govora i standardnog jezika.
Plenarna predavanja su održali prof. dr. sc. Emina Brebrić Kolar na temu Zaštićeni govori kao temelj jezičnog identiteta te doc. dr. sc. Ranko Rajović na temu Djeca zarobljena u digitalnom svijetu. Održana je panel rasprava na temu Kulturna baština i prilika za odgoj i obrazovanje u kojoj su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Tamara Jurkić Sviben, prof. dr. sc. Emina Brebrić Kolar, Marija Šarić, gradonačelnica Pleternice, Antonija Jozić, županica, Jasna Hoffmann, ravnateljica Muzeja bećarca te doktorandi Tomislav Galić, Marijana Barišić i Stela Beljak.
U izlaganjima po sekcijama učitelji i odgajatelji praktičari prikazali su primjere dobre prakse iz područja očuvanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine zavičaja, očuvanja glagoljice te govornih idioma i pristupa višejezičnosti u odgojno-obrazovnom radu s djecom.
Prikazali su radove na očuvanju lokalnih govornih idioma u smislu njegovanja tih govornih idioma te rad u višejezičnim razrednim odjelima u mjestima gdje je dominantna višejezičnost nacionalnih manjina kao i učenje hrvatskog jezika kao inog jezika.
Prikazi prakse kolega pokazuju da se u školama njeguje zavičajna kulturna baština te da se učenici upoznaju kroz praktične aktivnosti, posjete i terenske nastave s baštinom svoga kraja i cijele Hrvatske, kao i s baštinom nacionalnih manjina i naroda koji su se doselili u našu domovinu. Naglasak je na suradnji lokalne zajednice i obitelji sa školama i vrtićima kako bi djeca od najranije dobi upoznavala i njegovala kulturnu baštinu svoga kraja i kako se ne bi stidjeli svoga govora i kulturnog naslijeđa. Također je ukazana potreba njegovanja glagoljice jer istraživanja pokazuju da je glagoljica bila raširena i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske.
Na Znanstveno-stručnom skupu samo održala izlaganje primjera dobre prakse na temu Višejezičnost i višekulturalnost – izazovi suvremenosti u kojem sam prikazala iskustva i praksu u našoj školi u radu s učenicima inojezičarima.
Zaključili smo da je njegovanje bogate tradicijske kulture i lokalnih govornih idioma nužno radi očuvanja kulturne baštine svakog mjesta, jer se pod utjecajem standarda gube mnogi lokalni govori. U višejezičnim sredinama smo uočili dobrobiti višejezičnosti i višekulturalnosti kao dobrobit u smislu prihvaćanja različitosti, učenja jezika i uvažavanje kultura i jezika svih naroda.
Gordana Vuglec
