preskoči na sadržaj

Copyright©Ida Bogadi, sva prava pridržana

 

 

Hvala na sudjelovanju, vidimo se iduće školske godine!

 

172. Riječ dana 

zlȁtast

koji je bojom i sjajem poput zlata; zlaćan

14.6.2017. Lucija Kranjčec, 3.A

 

prijestolonásljednīk

 (prestolonásljednīk

onaj koji nasljeđuje prijestolje

13.6.2017. Helena Lučić, 3.A

 

tmúran

1. koji nema dovoljno svjetla; mračan, taman [tmuran dantmuran oblak]

2. pren. ispunjen teškim mislima; sumoran, turoban [tmurno raspoloženje]

12.6.2017. Katja Hrkić, 3.A

 

vȑgnuti

1. iz ruke snažno baciti bez određena cilja, odbaciti

2. uvinuti (ruke na leđa)

3. potegnuti, mahnuti

4. dobaciti, dosegnuti

9.6.2017. Lucija Kranjčec, 3.A

 

pòčam

arh.(vidi arhaizam)  počevši od, s početkom od [počam od Nove godine]

arhaìzam

1. lingv. riječ, oblik riječi ili veza riječi koja se osjeća kao starija ili koja odiše starinom; zastarjelica

2. ono što nije više u upotrebi

8.6.2017. Helena Lučić, 3.A

 

ùčēšće

1. sudjelovanje u nekom zajedničkom poslu; dioništvo, sudioništvo [uzeti (uzimati) učešće sudjelovati]

2. audio u radu; prilog b. udio u novcu pri uzimanju kredita; polog

7.6.2017. Fran Franić, 3.A

 

glȁtko

1. bez nabora [glatko izraditi]; klizavo, ravno

2. bez spoticanja [sve je išlo glatkogovoriti glatko]; nesmetano, spremno, tečno

Frazeologija

⃟ glatko odbiti odbiti spremno, bez uvijanja

5.6.2017. Lucija Kranjčec, 3.A

 

spólnōst

ukupnost pojava vezanih uz spol i spolni nagon; seksualnost

2.6.2017. Ivan Vitko, 7.B

 

krȅsīvo

ono čime se udara, kreše o kremen da se izazove iskra; ocilo, ognjilo

1.6.2017. Katja Hrkić, 3.A

 

sìntagma

lingv. spoj dviju ili više riječi u jednu sintaktičku cjelinu a. s jedinstvenim značenjem (npr. »dragi kamen« dragulj); sveza b. koji ima neku funkciju u rečenici (npr. »teški i natmureni oblaci«, »raditi u povrtnjaku«); izraz, sintaktička skupina

31.5.2017. Angelina Došen, 5.A

 

vȉbrafōn

1. tehn. sprava za davanje signala

2. glazb. glazbalo iz skupine udaraljki, analogno ksilofonu, s čeličnim pločicama u vodoravno položenom okviru ispod kojih se nalaze rezonatorske cijevi

30.5.2017. Helena Lučić, 3.A

 

naòvāmo

do danas, dosad (a), pa dalje, unaprijed (bez ograničenja kad radnja ili zbivanje prestaje, bez određenja granice kad se prekida) [o pravopisu se kod nas raspravlja od 19. stoljeća naovamo]

29.5.2017. Nika Kraljić, 3.C

 

obòriti

1. učiniti da padne po dužini ono što je čvrsto u jednoj točki ili u podnožju; povaliti, prevaliti, srušiti

2. pren. a. učiniti da tko padne na ispitu ili ponavlja razred b. zbaciti s vlasti ili položaja; svrgnuti c. sniziti cijenu, obezvrijediti d. opovrgnuti, pobiti dokaze ili tvrdnju

Frazeologija

oboriti pogledoboriti glavu pokunjiti se, spustiti pogled;
oboriti se na koga napasti koga, navaliti fizički ili riječima;
oboriti s nogu 1. učiniti da se tko ne može držati na nogama (npr. od bolesti) 2. pren. jako iznenaditi

obòriv

koji se može oboriti, kojega se može oboriti, opr. neoboriv [oboriv dokazoboriva tvrdnja]

26.5.2017. Rosa Maras, 3.B

 

tkánje

način na koji je što tkano, usp. tkati [fino tkanje]

tkȁti

1. izrađivati platno ili tkaninu na razboju (ukrštanjem i sabijanjem niti)

2. pren. stvarati kombiniranjem u mislima, mašti

25.5.2017. Filip Perić, 6.B

 

ska

vidi  niza

za

knjiš. niz (1) [niza bisera]; niska

24.5.2017. Angelina Došen, 5.A

 

onkològija

med. samostalna grana medicine; ukupnost znanja, proučavanja i liječenja tumora

23.5.2017. Lucija Kranjčec, 3.A

izvukla 10.Riječ dana i postala Čuvarica riječi!

 

pȍhotan

1. koji je obuzet pohotom, koji odaje pohotu; pohotljiv [pohotan izraz lica]

2. (na što) pren. koji je gramziv [pohotan na novac]

22.5.2017. Fran Franić, 3.A

izvukao 10.Riječ dana i postao Čuvar riječi!

 

rázredbenī

služb. admin. klasifikacijski, klasifikacioni [razredbeni postupakrazredbeni ispit postupak ili ispit koji osigurava selekciju po nekim kriterijima za upis (na fakultete i druga učilišta)]

19.5.2017. Lucija Kranjčec, 3.A

 

paralèlan

koji se poklapa po sadržaju, mjestu ili vremenu [paralelni događaji]; istog pravca, naporedan, usporedan

18.5.2017. Antonija Zrno, 2.A

 

jaklen

jez.knjiž. kao od čelika; jak, snažan

17.5.2017. Lucija Kranjčec, 3.A

 

oslijépjeti

postati slijep

Frazeologija

 oslijepio! ob. u zn. neka oslijepim ako ne govorim istinu

PAZI!

oslijépiti

učiniti koga slijepim

16.5.2017. Fran Franić, 3.A

 

satèlīt

1. prirodno ili umjetno tijelo koje kruži oko drugog tijela dovoljno velike mase da je centar mase sustava blizu centra mase masivnijeg tijela [prirodni/umjetni satelitZemljin satelitmeteorološki satelitradio-komunikacijski satelit]

2. pol. pov. jedna od zemalja tzv. »narodne demokracije« koja u ideologiji slijedi Sovjetski Savez od kraja 2. svjetskog rata; satelitska država

3. pren. pejor. onaj koji ovisi o drugome, koji nekritički prihvaća stavove i slijedi akcije drugoga; skutonoša, sljedbenik

Sintagma

∆ špijunski satelit razg. umjetni satelit namijenjen prikupljanju informacija u obavještajne svrhe;
umjetni Zemljin satelit svemirska stanica s posadom ili bez nje lansirana u putanju oko Zemlje u telekomunikacijske, znanstvene, vojne i druge svrhe

15.5.2017. Lucija Kranjčec, 3.A

 

tȍrzo

1. ljudsko tijelo bez glave i udova; korpus figure, trup

2. alik. kiparsko ili slikarsko djelo koje prikazuje taj dio tijela, usp. bista b. oštećena ili nedovršena statua kojoj nedostaju glava i udovi

3. razg. pren. nešto nedovršeno, nepotpuno [torzo novoga romana]

11.5.2017. Lucija Kranjčec, 3.A

 

sùpārnīk

onaj koji se natječe s kim za pobjedu u igri ili u životnim nastojanjima; protivnik, konkurent, rival

10.5.2017. Fran Franić, 3.A

 

savládati

1. (koga) nadjačati, pobijediti u borbi [savladati protivnika]

2. (što) a. obuzdati, pobijediti [savladati bijesb. uspješno proći [savladati usponc. steći znanje ili vještinu [savladati matematiku]

3. (se) obuzdati se [jedva se savladao da ga ne udari]

9.5.2017. Dora Cindrić, 2.A

 

mizàntrop

onaj koji mrzi ljude i koji zazire od društva; čovjekomrzac

8.5.2017. Fran Franić, 3.A

 

kvȑčiti se

stiskati se u tijelu; kovrčiti se, kutriti (se) (u ležećem ili sjedećem stavu, u spavanju, od hladnoće i sl.)

5.5.2017. Lucian Rončević, 3.B

 

metafìzičkī

koji se odnosi na metafiziku, koji je natprirodan, nadnaravan, koga nema u iskustvenoj stvarnosti, koji je »iza« fizike [metafizički pojam;metafizičko razmišljanje]

4.5.2017. Marta Horvat, 2.B

 

tèčevina

1. atečenje (2b. zarađena, stečena imovina; stečevina, stanje, imanje

2. arh. tèkovina - opće dobro postignuto ustrajnim naporima i radom u korist društva [civilizacijska tekovina]; dostignuće, stečevina

Frazeologija

nema tečevine bez krčevine ništa se ne može steći bez teškog rada

3.5.2017. Lucija Kranjčec, 3.A

 

pȕcati

1. adobivati pukotine b. razlomiti se na dijelove, rascijepiti se [staklo/daska/kora puca]

2. (u koga, u što, na koga) a. gađati iz vatrenog oružja b. sport udariti loptu nogom ili baciti rukom nastojeći postići pogodak (u sportskim igrama)

3. žarg. a. (na koga) aludirati b. (na što) nastojati dokopati se koga/čega, postići kakav položaj

4. pod pritiskom iznutra ili na dodir izvana izbacivati tekući sadržaj (o plodovima) [šljiva puca, grožđe puca]

Frazeologija

⃟ čovjek bi pucao (kad to vidi i sl.) to je užasna nepravda, sramota koja izaziva gnjev;
(danas, noćas) drvo puca velika je hladnoća;
pogled puca (na što, na sve strane) pogled se širi na daljinu, vidi se sve do;
pucalo grmilo (o namjeri da se što učini) po (d) svaku cijenu, i u najgorim okolnostima, ma što da se dogodi, bez obzira na uvjete i posljedice, ništa me neće spriječiti [pucalo grmilo, ja sutra putujem];
puca mi prslukv. prsluk ⃟;
puca mu srce za kim, za čim vrlo je žalostan, jako žali;
pucati na visoko ima neodmjerene želje (u traženju partnera, u želji za napredovanjem u službi itd.);
pucati od zavisti biti jako zavidan;
pucati od zdravlja biti čvrsta zdravlja;
pucati pred očima (komu) postajati jasnim;
(da) sve puca dodatak uz tekst u zn. opisa jakog intenziteta radnje, zbivanja ili stanja; na veliko, da se praši, sve u šesnaest

2.5.2017. Ozana Šitić, 2.A

 

kàštel

1. pov. a. utvrđeni grad, dvor, ob. na lako branjivom mjestu (iz srednjega vijeka ili kasnije) sjedište oblasnog gospodara; burg, tvrđava, zamak b.kula

2. pov. izdvojeni dio grada koji se odlikuje dobrim zidinama i lako je branjiv, ob. je bio predviđen kao posljednje utočište braniteljima ako bi neprijatelj osvojio ostatak grada; kastel, kasteo, kašteo

28.4.2017. Katja Hrkić, 3.A

 

pogòditi

1. (koga, što) a. udariti u cilj pri gađanju, bacanju čega i sl. b. pren. snaći, zadesiti [pogodila ga bolestc. izazivati jaku emociju (ob. negativnu); dirnuti [pogodila me majčina smrt]

2. (koga, što) a. udariti u cilj pri gađanju, bacanju čega i sl. b. pren. snaći, zadesiti [pogodila ga bolestc. izazivati jaku emociju (ob. negativnu); dirnuti [pogodila me majčina smrt]

3. (što) točno odrediti, prikazati koga, što [pogoditi portretpogoditi pokretpogoditi grimasu]

4. (se) dogovoriti (se) o cijeni (posla, usluga, robe); složiti se, sporazumjeti se

Frazeologija

⃟ kako pogodi kako se dogodi, prema tome, kako kad, kako naiđe, kako se složi, ne zna se unaprijed [A: Kad ima dobre ribe? B: Kako pogodi];
pogodilo ga 1. dosl. pogođen je nečim nepovoljnim (metkom, udarcem, zakonom ili propisom koji ga oštećuje itd.) 2. to ga je pogodilo;
osjetio se pogođen (im) uvrijedio se, to je povrijedilo njegovu osjetljivost;
pogoditi koga u slabu stranu napasti koga tamo gdje je najslabiji;
pogoditi kome (pravu) žicu učiniti nekome ono što želi;
pogoditi u živac (u srce) izazvati snažan dojam, dirnuti u posebno osjetljivo mjesto

27.4.2017. Ena Zormanić, 2.C

 

općènitōst

1. svojstvo onoga što je općenito; općost

2. ono što je prožeto općim, koje se sastoji od općeg [općenitost frazaopćenitost riječi]; uopćenost

ȍpćī

1. akoji je potpuno ili gotovo potpuno univerzalan, koji se odnosi na sve [opće obrazovanje]; skupni, zajednički, generalan b. koji nije ograničen ili specijaliziran [opće znanjec. koji se odnosi na pojavu u cjelini [opća slika]; glavni, osnovni, bitni

2. koji je prevladavajući [opće mišljenje o tom problemu]; uobičajen

3. koji uključuje sve pojedine slučajeve u skupini i zanemaruje razlike [opći dojam]

4. akoji je zadovoljavajući u praktičnoj primjeni [vozilo opće namjene]; širok b. koji je široko upotrebljiv [govoriti u općim terminima]; općenit

26.4.2017. Lena Hunjadi, 2.B

 

fȕšati

reg.

1. loše raditi, raditi površno i neodgovorno, raditi na brzinu, raditi kao »ni sebi ni svome«

2. apogrešno pjevati [fušati melodiju = pjevati pogrešno, pjevati krive note; pjevati »falš«, usp. falš (I) (2)] b. općenito griješiti

25.4.2017. Ena Šarić, 2.B

 

salutírati

pozdraviti/pozdravljati na vojnički način

24.4.2017. Antonija Zrno, 2.A

 

nedòličan

koji ne dolikuje, koji ne priliči [nedolično ponašanje]; nepriličan, nepristojan

12.4.2017. Lukas Barić, 2.A

 

11.4.2017.održan 1.veliki skup pamtitelja riječi

klijéšta

1. oruđe u obliku dviju ukrštenih poluga kojima se što vadi, siječe ili kida [zubarska kliještainstalaterska kliješta]

2. dio tijela rakova i nekih drugih životinja [rakova kliješta]

3. pren. ono čime se može čvrsto stegnuti [uhvatiti u kliješta logike]

Frazeologija

⃟ doći u kliješta doći u položaj u kojem sila steže s dviju strana;
izvlačiti (vući) kliještima (što) 1. dosl. služeći se kliještima kao pomagalom vaditi ono što je ukucano u podlogu ili što se kliještima vadi iz podloge iz koje raste [izvlačiti kliještima čavleizvlačiti kliještima zube2. pren. mučiti se time da se od nekoga izvuče riječ, neki podatak i sl. kad se inače očekuje da se o tome lako govori [profesor je od tih učenika morao izvlačiti kliještima svaku riječ];
kao da (mi) kliještima čupa (vadi) netko (mi) nešto iznuđuje, izvlači (riječ, novac itd.);
kao da mi kliještima zube (tko) vadi poredba za što vrlo neugodno [kad piše po ploči a kreda mu škripi, (to je) kao da mi kliještima zube vadi]

10.4.2017. Petar Ferber, 5.C

 

pȁtiti

1. (od čega) a. podnositi muku, bol ili bolest, imati kakvu bolest, bolovati, trpjeti bol, mučiti se [patiti od glavoboljepatiti od ljubomorepatiti od čira na želucub. pren. imati kakvo negativno svojstvo, kakav nedostatak [patiti od viška radoznalostipatiti od nedostatka mašte]

2. (od čega) a. osjećati moralnu, duševnu bol, patnju [patiti od čežnje za domomb. osjećati bol zbog žalosti, muke, nesreće itd. c. podnositi muke, nepravde d. trpjeti zbog kakvih teškoća, neprilika 

3. (se) voditi život izložen patnji, imati posla s čime što zadaje patnju [ patiti se s vatrom (ako su drva sirova i vatra se ne razgorijeva); patiti se s ručkom mučiti se dugim miješanjem i sl.]

Frazeologija

 patiti od pameti biti sklon mudrovanju, biti mudrijaš

7.4.2017. Franka Kovačević, 2.B

 

advòkāt

1. pravn. branitelj okrivljenog u kaznenom postupku, zastupnik stranke u parničnom postupku; odvjetnik

2. razg. iron. branitelj u kakvoj prepirci

6.4.2017. Domagoj Malbaša, 4.C

 

     supròtstaviti

1. (se) usprotiviti se komu ili čemu, postaviti se u položaj onoga koji se opire, koji je u položaju protivnika, neprijatelja ili suparnika [suprotstaviti se mišljenjusuprotstaviti se agresorusuprotstaviti se protivničkoj momčadi]

2. (što) postaviti što kao oprečan pojam ili suprotnost čemu, postaviti što kao predmet ili ideju koja se uspoređuje između dvojega, usporediti kao opreku

5.4.2017. Bartul Brnić, 5.C

 

pèdantan

1. koji se ističe urednošću, točnošću, brižljivošću

2. koji cjepidlači, koji je sitničav

4.4.2017. Antonija Zrno, 2.A

 

nàkupiti

1. (što, čega) a. kupeći sabrati b. pribaviti malo-pomalo; nagomilati, steći (o materijalnim dobrima)

2. (se) a. nagomilati se [nakupiti se posla] b. nahvatati se [nakupiti se prašine]

3.4.2017. Zvonimir Frinčić, 2.A

 

pȍtēz

1. a. crta povučena na kakvoj površini b. linija kao osnovni element crteža

2. crta, linija (stvarna ili zamišljena) koja određuje granicu između čega, koja spaja što i sl.

3. oblik koji se određuje ili prepoznaje kao potez [potez obrva]

4. a. pokret figure u šahu [sad si ti na potezu sad je na tebi red (u politici, odnosima među ljudima itd.)] b. pokret rukom ili kakvim predmetom (perom i sl.) [ (jednim) potezom (pera) a. u jednom mahu, bez prekida b. brzo običnim potpisom odlučiti o čemu važnom]

5. pren. postupak učinjen s kakvom namjerom, korak, gest [dobar, loš potez]

6. radnja kojom se mreža izvlači iz mora [riba od posljednjeg poteza]

Frazeologija

 sad si ti na potezu sad je na tebi red (u politici, odnosima među ljudima itd.);
u (naj)kraćim potezima prikazati bitnim karakteristikama

31.3.2017. Katja Hrkić, 3.A

 

vȅža

zajednička ulazna vrata stambene zgrade; trijem, haustor, portun

30.3.2017. Helena Lučić, 3.A

Helena je izvukla danas 10.riječ i postala Čuvarica riječi! Čestitam!

 

sarkàzam

podrugljiva i zlobna ironija; zajedljivost

29.3.2017. Helena Lučić, 3.A

 

òkruniti

1.a. staviti krunu na čiju glavu b. uvesti u čast kralja, cara ili drugog krunjenog vladara

2.pren. (+ potenc.) ukrasiti ili biti ukrašen čime na glavi (ptice perjem itd.)

3.dovesti (napore, htijenja) do konačnog (velikog) uspjeha [okruniti napore]

Frazeologija

 okruniti uspjehom postići da dugotrajan ili velik napor završi uspješno

ALI  I

okrúniti

1.skinuti zrnje s klipa; oruniti

2.meton. odmrviti, odijeliti što od cjeline tako što se mrvi ili kruni kao zrnje

28.3.2017. Noa Marošević, 3.C

 

tȍka

1. u 1920-im i 1930-im tvrd ženski modni šešir bez oboda; tokica

2. sport tamnomodra ili crna plišana kapa sa štitnikom koju nose natjecatelji u preskakanju prepona i lovačkom jahanju

27.3.2017. Helena Lučić, 3.A

 

suh

1. a. koji ne sadrži vlagu, bez vlažnosti [suho rublje] b. koji je bez vode ili oborina [suho ljeto]

2. a. sasušen [suho stablo; suho voćeb. uveo [suho cvijeće]

3. pren. a. suzdržan, hladan [suh tonb. mršav (o osobi)

4. suhoparan

Frazeologija

naći se na suhom naći se u neprilici;
osjećati se kao riba na suhu, u neprilici, bespomoćno, ne snalazeći se;
suh kao vreteno jako suh, mršav

24.3. 2017. Helena Lučić, 3.A

 

nȅhāj

nedostatak brige, mara

nȅhājan

koji ne haje za što; nehatan, nemaran, nezainteresiran

23.3.2017. Fran Franić, 3.A

 

stanìōl

tanki listovi kositra, služe za umatanje raznih vrsta robe (ob. hrane), zamijenjen aluminijskom folijom

22.3.2017. Sven Nemec, 3.B

 

kumulírati

 (na)gomilati (se), nakupiti/nakupljati (se), zbrojiti/zbrajati (se) [kumulirati naboj, fiz.]

21.3.2017. Noa Crnić, 2.B

 

povláčiti

1. a. (koga, što) vući po tlu b. (što) izvoditi radnju na podlozi [povlačiti crte] c. (što) zavlačiti, odugovlačiti [povlačiti tužbu]

2. (koga) pejor. spominjati koga u negativnom kontekstu, klevetati, sramotiti [povlačiti po novinama]

3. (se) a. pejor. vući se, tumarati besposlen; skitati se b. dugo trajati, odugovlačiti se, otezati se, zavlačiti se, trajati

4. (se) uzmicati pred kim [povlačiti se pred neprijateljem]

5. (koga) potezati koga [povlačiti za rukav a. potezati rukama b. silom koga za nešto tražiti; pozivati ga na odgovornost]

6. odustajati, poništavati [povlačiti dokumente]

20.3.2017. Ena Lađarević, 2.C

 

mȃh

1. zamah, kretnja

2. tren [u taj mah]

Frazeologija

 dati (davati) maha čemu potaknuti (poticati);
na mahove kratko s vremena na vrijeme, u navratima, povremeno (s intenzitetom i u kraćem trajanju),
na sav mah svom snagom;
uhvatiti maha razviti se, raširiti se (o kakvoj pojavi);
u prvi mah u prvi čas, u samom početku (koji je trajao vrlo kratko)
u isti mah istovremeno

17.3.2017. Paula Buturac, 3.C

 

klȅcalo

klupa uređena za klečanje i molitvu

klȅcati

1. u hodu gubiti uporište u koljenu ili koljenima

2. pren. bojati se i sl. (kao da se kleca, predodžba klecanja)

16.3.2017. Mila Dabanović, 2.A

 

krletka

mala žičana, pletena i sl. nastamba za držanje ptica ili malih životinja; kavez

15.3.2017. Noel Peševski, 2.B

 

glòbiti

1. kažnjavati novčanom kaznom

2. pren. pretjerano naplaćivati cijenu za što; derati, guliti, izrabljivati

globač

rij. globitelj

14.3.2017. Mauro Mlinarić, 6.B

 

konstitúcija

1. a. skup osobina, izraženih u vanjskom obliku tijela, u građi organa i tkiva, u načinu reagiranja i djelovanja organa, u sklonosti prema bolestima [jaka konstitucija; čvrsta konstitucija; slaba konstitucija] b. psih. urođene osobne tjelesne i psihičke sposobnosti

2. a. osnovni zakon države koji određuje oblike uređenja i građanska prava; ustav b. pov. dokument koji je objavio vladar ili neko državno tijelo; dekret, uredba

13.3.2017. Katja Hrkić, 3.A

(izvukla je danas 10.riječ i postala Čuvarica riječi, čestitam!)

 

narúčiti

zatražiti da se što pošalje, stavi na raspolaganje, dostavi, posluži ili izvrši

Frazeologija

kao naručen(o) u pravi čas, kad (kako) se samo može poželjeti

10.3.2017. Darijan Vujić, 4.B

 

ȍndā (I)

1. (kao pril. i riječca s posebnom službom u tekstu) a. označuje vrijeme ili odsječak vremena u prošlosti ili u budućnosti koji se podrazumijeva iz onoga što je rečeno ili iz situacije [to je bilo još onda; u ono vrijeme, u tom času]; tad, tada b.poslije nekog časa, vremena ili radnje ili uvjeta [najprije skoči onda reci hop]; tad, tada c. (u vezi s prijedlogom pa) kad se ispune uvjeti, kad se što obavi [A: Hoćemo li popraviti bicikl? B: Najprije da doručkujemo, pa onda]; poslije (toga, čega), nakon (toga, čega)

2. (u nabrajanju ili redanju čega) [najprije posao, onda djeca, onda druge dužnosti, onda sve ostalo]

ȍndā (II)

1. vezn. korelativ prema tome, dakle, kad je tako, ako nema druge [Kad sam toliko radio, onda trebam i dobiti]

2. (riječ koja potiče sugovornika da iznese mišljenje o onome što je čuo ili vidio) [onda, što kažeš na moj plivački stil?]

Frazeologija

ovda-onda tu i tamo, ponekad, kadikad, gdje- gdje, s vremena na vrijeme, od vremena do vremena, od slučaja do slučaja;
(pa) (i) šta onda (u dijaloškoj situaciji kad se želi reći da nešto nije važno) [A: Mene su oblačili najbolji krojači u Zagrebu B: (Pa) (I) šta onda?]; baš me briga, pa šta to znači; kao da je to nešto

9.3.2017. Mauricio Budanec, 4.C

 

kolòbār

1. a. obruč, prsten difuznog svjetla oko Mjeseca, Sunca i drugih izvora svjetlosti; Mjesečev krug b. lik. obruč poviše ili oko glave svetaca; aureola, nimbus

2. (ob. mn) izraženi, natekli podočnjaci

3. obruč, prsten, krug (dima, valova)

8.3.2017. Ema Likić, 2.B

prvāk

1. a. onaj koji je između svih najbolji, prvi u čemu b. sportaš ili sportski kolektiv koji je pobijedio u natjecanju; šampion

2. retor. ugledna, istaknuta ličnost [prvak stranke; politički prvak]

6.3.2017. Ena Šarić, 2.B

 

pòmaknūt

1. koji se pomakao ili promijenio položaj čijim utjecajem ili radnjom

2. razg. koji nije sasvim normalan u postupcima, kojega postupci, često simpatični i dinamični, nisu u granicama normalnih ili uračunljivih postupaka; poremećen, udaren

3.3.2017. Luka Brčić, 5.A

 

ȍdlika

1. ono po čemu se tko ili što može prepoznati, izdvojiti prema drugome, istaknuti; bitno svojstvo ili bitna osobina, najuočljivija osobina; značajka

2. razg. odličan uspjeh u školi [završiti s odlikom]

2.3.2017. Erna Liebl, 7.D

 

požútiti

učiniti žutim, učiniti da dobije žutu boju

požútjeti

postati žut [požutjeti u licu; lišće je požutjelo]

1.3.2017. Katja Hrkić, 3.A

 

žȉgati

probadati, sijevati (o bolu)

žȉgāvci

žiganje u tijelu; sijevanje, probadanje

28.2.2017. Noa Crnić, 2.B

 

pȁpren

1. koji je začinjen paprom; zapapren, oštro začinjen

2. pren. koji je ljut, oštar

Frazeologija

paprena cijena vrlo visoka cijena;

27.2.2017. Mak Horvat, 2.A

 

olìnjati se

1. izgubiti dlaku, ostati potpuno ili mjestimično gole kože (o psu i drugim životinjama)

2. pren. pejor. izgubiti svježinu (o izgledu osobe, o idejama i pojmovima; ofucati se); izlinjati se

24.2.2017. Nika Krajić, 3.C

 

Òsmjeliti

1. (koga) uliti komu samopouzdanje

2. (se) dobiti samopouzdanje; smionost, hrabrost

23.2.2017. Robert Kozina, 2.B

 

prímiti

1. uzeti ono što je nematerijalno [primiti pohvalu; primiti na znanje]

2. a. dobiti ono što je upućeno, poslano [primiti pismo; primiti paket] b. reg. uhvatiti, v. [primiti rukom] c. podnijeti, otrpjeti [primiti udarac]

3. preuzeti, prihvatiti [primiti dužnost; primiti funkciju]

4. usvojiti, odobriti, pristati na što

5. a. ugostiti privatno ili službeno (u kuću, u ured) b. prihvatiti, smjestiti [primiti u bolnicu] c. učlaniti [primiti u sportsko društvo]

6. (se) a. prihvatiti se kakvog posla b. preuzeti brigu o kome/čemu c. dojmiti se, ostaviti dojam

7. (se) uhvatiti klicu, zametnuti se, početi rasti

8. (se) uhvatiti se, zalijepiti se [primiti se za podlogu]

Frazeologija

 primiti dobro/loše uzeti za dobro/loše, doživjeti kao dobro/loše;
primiti goste ugostiti;
primiti izvještaj usvojiti izvještaj;
primiti jabuku (o djevojci) etnol. pristati da bude isprošena;
primiti k srcu duboko, jako što osjetiti;
primiti k znanju (na znanje, do znanja) uvažiti, zapamtiti radi izvršenja;
primiti na konak dati prenoćište;
primiti na posao (koga) zaposliti ga, dati mu posao;
primiti na sebe preuzeti s punom voljom, s punim srcem;
primiti za istinu povjerovati;
primiti zdravo za gotovo odmah naivno povjerovati bez provjeravanja

21.2.2017. Sandra Slapar, 2.B

 

procijéniti

1. odrediti vrijednost čemu, utvrditi cijenu [procijeniti umjetninu]; osjeći

2. odrediti značenje koga, čega [procijeniti čovjeka]; prosuditi, osjeći

20.2.2017. Ivan Vitko, 7.B

 

rúžan

1. koji svojom vanjštinom, oblikom izaziva neugodan dojam

2. nepristojan, neuljudan, sramotan (o postupku, ponašanju)

Frazeologija

ni dužan ni ružan nikome ne dugovati zahvalnost;
(ne reći) ni lijepe ni ružne ništa ne kazati komu, ne htjeti stupiti u doticaj

17.2.2017. Filip Soplanda, 2.C

 

razlúčiti

1. rastaviti, razdijeliti, razdvojiti, odvojiti (s namjerom da se razlikuje ili zato što se razlikuje)

2. jasno uočiti razliku [razlučiti što je pravo, a što je krivo]; razlikovati

16.2.2017. Mila Dabanović, 2.A

 

100.Riječ dana!

podòjiti

dati obrok djetetu dojenjem; nadojiti

15.2.2017. Emma Kamerović-Randelj, 3.A

 

událjiti

1. (koga, što) naredbom ili oštrim riječima istjerati iz prostora, prostorije; odstraniti, otjerati, otpustiti, isključiti, istjerati, izbaciti [udaljiti iz igre]

2. (se) a. otići, ukloniti se; odmaći se, odvojiti se, izgubiti se b. skrenuti s predmeta o kojem je riječ, prijeći na izlaganje o drugim stvarima c. ne biti više prisan, blizak; postati dalek, otuđiti se

Frazeologija

 udaljiti se od istine ne govoriti istinu, lagati

14.2.2017. Noa Crnić, 2.B

 

slútnja

nejasan predosjećaj čega, unutarnji glas [crna slutnja predosjećaj koji upućuje na zlo]

13.2.2017. Fran Franić, 3.A

 

konotácija

misaona radnja i ukupnost asocijacija koje povezuju riječ i njeno značenje, dodavanje denotaciji [npr.otac = ljubav, primjer, uzor]

10.2.2017. Ema Matošević, 2.C

 

naprégnuti

1. učiniti velik napor da se što ostvari; napreći (se), naprijeti (se)

2. intenzivno nastojati da se što ostvari; napreći (se), naprijeti (se)

9.2.2017. Erna Liebl, 7.D

 

zabrázditi

1. zaći plugom ili traktorom gdje nije predviđeno; zaorati

2. pren. predaleko otići, udaljiti se (od predmeta govora i sl.), pretjerati u tvrdnjama, pretjerati u nastojanju; zastraniti

8.2.2017. Magdalena Jeđut, 4.C

 

memorírati

                   (za)pamtiti, zadržati/zadržavati u pamćenju                                                        

mèmōrija

1. psihološki proces usvajanja i zadržavanja novih sadržaja ili novih oblika znanja i/ili ponašanja [vizualna memorija]; pamćenje

2. oživljavanje u svijesti predodžbe o čemu; sjećanje

3. sve čega se pojedinac (ili skupina) sjeća [povijesna memorija jednog naroda]

4. inform. dio računala koji se koristi za brzi pristup podacima i njihovu brzu obradu [računalna memorija]

7.2.2017. Tia Martinić, 2.B

 

pst

 (ob. pssstuzvik

kojim se pristojno traži stišavanje od onih koji previše glasno govore ili iz publike pristojno upozorava govornika bez izravnog obraćanja da bi morao govoriti glasnije

6.2.2017. Sara Brajković, 3.A

 

ȉverica

građa za izradu pokućstva, daska ili ploča dobivena lijepljenjem i prešanjem usitnjenih dijelova drveta (ivera)

3.2.2017. Katja Hrkić, 3.A

 

prethòditi

zbivati se prije onoga o čemu je riječ

2.2.2017. Klara Mandelc, 7.D

 

tàkāv

1. označuje sličnost ili istovjetnost s nečim: u odnosu na kakvoću kojom se ukazuje na osobine koga ili čega, usporedbom od te vrste, sličan sa spomenutim pojmom [takav je opasan; takav momak!]

2. ukazuje na osobine koje izazivaju ono što se iznosi u zavisnoj rečenici [takav apetit da jede za trojicu; kakav-takav kad se dopušta, prihvaća i nešto slabije; kao takav po sebi, u osnovnom, općem značenju]

Frazeologija

 bar takav makar i slab;
kakav- takav kad se dopušta, prihvaća i nešto slabije;
kao takav po sebi, u osnovnom, općem značenju;
(on je) takav da za isticanje svojstva koga ili čega [takav (stručnjak) da sve zna];
takav nekakav (kad se što opiše, spomene ili nabaci u osnovnim crtama) [sve nešto semiologija, komunikacija, sve takve nekakve velike riječi];
s kim si takav si svakoga se može prosuditi po društvu u kojem se kreće, kakvo ti je društvo takav si i ti

1.2.2017. Helena Lučić, 3.A

 

ȍpor

1. koji ima takav okus da steže usta, pomalo gorak i pomalo kiseo, trpak (okus nekih crnih vina)

2. pren. koji je oštar; neugodan, grub [opora stvarnost]

31.1.2017. Fran Franić, 3.A

 

tèsati

1. obrađivati drvo zamasima bradve, skidati i odbacivati vanjski sloj alatom (teslom)

2. pren. mnogo raditi, učiti [tesati zemljopis]

3. žarg. jako kašljati, imati česte napade kašlja

30.1.2017. Patrik Visinski, 3.B

 

ratifikácija

pravn. čin kojim ovlašteni organ prihvaća međunarodni ugovor ili sporazum kao obvezatan; potvrđivanje, odobrenje

27.1.2017. Ena Šarić, 2.B

 

rèbro

1.anat. jedna od dvanaest pari vitkih kostiju, vezanih za kralježnicu, koje čine prsni koš
2. planinska kosa; greben, rebar
3.a. arhit. poprečna savijena greda u konstrukciji broda, čamca, dio kobilice, svoda i sl. b. ono što je nalik na rebro (dio naprave, stroja i sl.)

Frazeologija

biti tankih rebara biti siromašan;
broje mu se rebra jako je mršav;
namjestiti (polomiti, poravnati, prebrojati) kome rebra (u šali) jako izmlatiti koga;
od sirotinjskih (tuđih) rebara steći dobiti što izrabljujući druge;
s neba pa u rebra iznenada, iznebuha, neočekivano (započeti temu, tražiti nešto bez uvoda)

26.1.2017. Petra Kumpez, 6.A

 

kùljati

snažno, obilno i naglo izbijati, nadirati iz čega na širi, otvoren prostor (dim, para)

25.1.2017. Hana Selman, 4.C

 

àkcent

1. lingv. a. isticanje vokala ili slogotvornoga glasa u riječi (većom duljinom, snažnijim izgovorom, povišenjem ili sniženjem tona pri izgovoru); naglasak b. dijakritički znak iznad vokala kojim se bilježi naglasak; u hrvatskom jeziku: kratkouzlazni (à), dugouzlazni (á), kratkosilazni (ȁ), dugosilazni (ȃ)

2. razg. specifičan način izgovora, karakterističan za izvornog govornika drugoga jezika ili za govornika materinjeg jezika sa snažnim dijalektalnim ili lokalnim obilježjima [francuski akcent; splitski akcent]

3.glazb. isticanje jednog tona ili akorda u muzičkom govoru

Frazeologija

staviti akcent (na što) istaknuti, naglasiti

24.1.2017. Domagoj Malbaša, 4.C

 

prédstōjnīk

voditelj odjela ili ustanove

23.1.2017. Helena Lučić, 3.A

 

prèzirati

iskazivati, izražavati prezir, odnositi se s prezirom

prȅzīr

krajnje omalovažavanje koje se osjeća ili pokazuje

20.1.2017. Katja Hrkić, 3.A

 

pronìcljiv

koji mišlju duboko proniče u što, koji brzo i dobro predviđa, živo zapaža; pronicav, pronikljiv

19.1.2017. Ema Adamec, 7.A

 

prístup

1.prilaz, put, mjesto na kojem se prilazi ili može prići čemu
2.pristupanje, dolazak, ulazak [slobodan pristup; pristup u više krugove]
3.tekst u kojem se izlažu osnovni pojmovi, način na koji se prilazi čemu [pristup staroj književnosti; pristup jeziku]; početna ideja u rješavanju problema

Frazeologija

nema pristupa (kome) ne može se doći do koga;
zabraniti (komu) pristup zabraniti mu da dolazi, da ulazi (u neke prostorije i sl.)

18.1.2017. Mila Dabanović, 2.A

 

Evo i prve riječi u 2.polugodištu!

 

 

 



škola zadržava pravo izmjene jelovnika


Puzzle

Anketa
Koju obljetnicu škole obilježavamo ove godine?










Kalendar
« Kolovoz 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Korisni linkovi
Institucije
 • MZOŠ
 • Portal za škole

Dnevni tisak

Časopisi





preskoči na navigaciju