preskoči na sadržaj

Copyright©Ida Bogadi, sva prava pridržana

 

 

požívjeti

doživjeti do određene dobi ili vremena

14.12.2017. Luka Parać, 6.A

 

èlān

životni poticaj kao osnova stvaranja [imati elana(raditi) s elanom]; energija, polet, zamah, zanos

13.12.2017. Nika Kraljić, 4.C

 

mȍdar

koji je boje vedrog neba, plav (kad je u vezi s prirodnim pojavama odnosi se na otvorenu nijansu boje, kod boje lica ili tijela, misli se na zagasitu nijansu koja vuče na ljubičasto) [modri kolobari pod očimausne modre od studenimodra galica]

12.12.2017. Bojan Dinković, 2.A

 

záplet

 a. sklop različitih okolnosti i radnji koje čine predmet kazališnog komada, romana ili filma b. odgovarajuća situacija u životu

11.12.2017. Dora Valjak, 6.B

 

pȅtlja

1.a. svaki od čvorova koji se pravi od niti (konca, vune itd.) pri pletenju; očica b. veća ili manja očica načinjena od uzice, užeta, konca i sl. kao kod pletenja; za pričvršćivanje i sl. c. zaponka, ušica na odjeći ili na obući kroz koju se provlači uzica d. čvor u obliku omčice

2.čvor koji se zatezanjem smanjuje, a služi kao zamka za životinje

3. zavijutak toka rijeke, meandar

4. zavoj na prilaznom putu kojim se izlazi na cestu ili silazi s nje

5. aglazb. poseban efekt koji čini muzičar u izvođenju neke melodije ili u improvizaciji b. improvizirana plesna figura u društvenom plesu c.općenito, vizualni efekt [izvoditi petljepraviti petlje]

Sintagma

∆ imati petlju biti smion, odvažan

Frazeologija

⃟ biti jake petlje, imati petlju biti smion, odvažan;
biti slabe petlje biti popustljiv, biti slabić;
stisnuti petlju skupiti hrabrost, usuditi se

8.12.2017. Ognjen Škarić, 7.C

 

ùdāljenōst

1. mjerljiva ili uočena daljina; odstojanje, razdaljina

2. odsutnost prisnosti, odnos na odstojanju (o osobama); distanca

7.12.2017. Angelina Došen, 6.A

 

atròfija

1. pat. usahlost tkiva, smanjivanje, nestajanje prijašnjeg oblika [atrofija vidnog živca]; usahnuće, zakržljalost, zlohranica

2. pren. nestajanje, kržljanje (nekog osjećaja, svojstva itd.)

6.12.2017. Domagoj Malbaša, 5.C

      

  vokabùlār

1. fond riječi, rječničko blago, rječnik jednog jezika

2. sve riječi koje koristi i razumije neka osoba ili društvena grupa [njegov vokabular je iznimno siromašan]

5.12.2017. Saša Branković, 4.D

 

búna

1. pov. pobuna puka oružjem protiv vlasti viših staleža

2. stanje kad se ljudi bune; otpor, protivljenje

4.12.2017. Domagoj Malbaša, 5.C

 

nadòmjestiti

zamijeniti jedno drugim, učiniti da se nešto ili netko nađe na mjestu ili u funkciji drugoga [ulje se može nadomjestiti mašću ili maslacem]

1.12.2017. Matija Maligec, 4.D

 

òdrješit

koji je odlučan (u namjerama, postupcima, izjavama itd.)

30.11.2017. Karla Kopren, 3.B

 

pòdviti

1. asaviti kraj ili krajeve čega pod što; posuvratiti [podviti plahtub. saviti pod sebe [podviti nogec. skupiti, saviti [podviti kosu]

2. pren. podložiti, podčiniti [podviti rep postati skromniji, manje samouvjeren, pokunjiti se]

29.11.2017. Noa Kralj, 4.C

 

pu

  1. a. utaban i utrt dio zemlje koji služi za prolaženje i kretanje [seoski putkolni putb. prostor po kome se ili kroz koji se odvija kretanje i javni promet [morski putvodeni putzračni put]
  2. a. veza s dalekim krajevima [put svileb. cesta
  3. način, sredstvo, mogućnost da se dođe do čega [ima puta i načina]
  4. ob. mnanat. organ u obliku kanala kojim se vrši kakva fiziološka funkcija [dišni putevi]
  5. odlazak i boravak izvan svoga mjesta (radi posla, upoznavanja, proučavanja, sporta i sl.); putovanje [krenuti na putotići na putbiti na putu]
  6. smjer kretanja, aktivnosti, razvitka itd. [pokazati putnaći pravi put]
  7. putanja, staza, trag koji se konstruira, zamišlja ili predočuje kao kretanje nekog tijela i sl. [put nebeskog tijela]

Frazeologija

⃟ biti (stajati) na putu komu pren. ometati koga;
biti na putu do čega pren. približavati se uspjehu, ostvarenju čega;
biti na dobrom (pravom) putu, poći pravim putem živjeti čestito, pošteno;
biti na krivom (pogrešnom) putu, poći lošim, rđavim putem živjeti lošim, poročnim načinom života;
činiti (načiniti, čistiti, praviti) put 1. (sebi) činiti, načiniti prolaz 2. pren. postići položaj, uspjeh u čemu 3. (drugomu) ukloniti se komu s puta;
činiti (načiniti, čistiti, krčiti, prokrčiti, otvoriti, otvarati, probiti, probijati, (po)ravnati, pripremiti, pripremati) put pren. stvoriti, stvarati uvjete za ostvarenje čega;
dati se (krenuti, otpraviti se) na put otputovati;
ići (poći) putem najmanjeg otpora prilagoditi se prilikama radi vlastite koristi;
ići svojim putem raditi, postupati, živjeti po svojoj volji, prema svojim sklonostima;
izgubiti put zalutati;
izvesti na put koga pren. odgojiti, učiniti dijete sposobnim za samostalan život;
kazati (pokazati) put;
skrenuti na (pravi) put pren. uputiti koga, pokazati pravac, pravilan način da postigne što;
ležati na putu (o novcu) pren. biti vrlo pristupačan, pružati se kao mogućnost lake zarade;
naći se na putu (komu) = stati na put (komu);
naći svoj put doći do pravog izražaja prema svojim sposobnostima;
nisam našao na putu nemam za bacanje, ne želim uzalud trošiti ni razbacivati;
otvoriti nove putove (čemu) naći, stvoriti nove mogućnosti za ostvarenje čega;
preko puta na suprotnoj strani;
sretan put! želja da se sretno i uspješno putuje;
stati na put komu presjeći, zapriječiti, ometati u čemu;
stati (ostati) na pola puta pren. započeto ne dovršiti, odustati od započeta posla;
težak, trnovit put pren. mučan, težak život;
tražiti, biti za srednji put biti neutralan, umjeren, tražiti sredinu između krajnosti;
uzeti put pod noge uputiti se pješice;
uz put 1. pokraj, pored puta 2. usput, uzgred

28.11.2017. Nika Kraljić, 4.C

 

sinagóga

jud. židovski hram, bogomolja i mjesto za sastajanje i učenje; ob. posebno građena zgrada, ali može biti i soba u stanu u kojoj je Tora postavljena na zidu u pravcu Jeruzalema

27.11.2017. Dora Valjak, 6.B

 

òdṟpān

koji je u prnjama, krpama, krajnje loše odjeven

24.11.2017. Ena Martinić, 3.A

 

fȕš

reg. žarg.

1.rad protivan zakonu i propisima o zapošljavanju i oporezivanju, rad na crno

2.posao koji radnici ili obrtnici obavljaju u slobodno vrijeme izvan radnog vremena u stalnom radnom odnosu; dopunski rad

3.proizvod površnog rada, loš rad ili loš proizvod rada; fušeraj

fȕšeriti

reg. raditi kao fušer (1), raditi u fušu; fušariti, fušati

23.11.2017. Matija Bortek, 3.A

 

 kòntekst

1. lingv. a. govorna ili tekstovna cjelina koja točno određuje smisao pojedine riječi (ili druge jezične jedinice) koja je i sama njezin dio b. tekst ili dio teksta u kojem se neka riječ pojavljuje u konkordanciji ili korpusu

2. misaona cjelina [u kontekstu povijesnih zbivanjaprimjedba je izvan konteksta]; povezanost, suvislost, veza

22.11.2017. Lucija Gulič, 2.A

 

ùvrgnuti se

 (na koga) 

razg. naslijediti osobine, poći čijim stopama (o sličnosti tijela, naravi, sklonostima); umetnuti se, prometnuti se, uvrći se

21.11.2017. Lucija Kranjčec, 4.A

         

neùpītan

koji nije upitan, kojega nitko nije pitao (ob. kad govori a da ga nitko ne pita), koji se javlja za riječ ili iznosi svoje mišljenje javno, a da ga nitko nije pitao (kad se to očekuje), nepitan

 OBRATI  PAŽNJU – drugi AKCENT!

nȅupītan

koji ne dolazi u pitanje, koji ima takve odlike da se u nj ne može sumnjati, koji izdržava svaku kritiku ili ispit valjanosti, dokazan, koji je izvan sumnje po kakvoći i po onome što su očekivanja i potrebe, opr. upitan

20.11.2017. Luka Lučić, 2.B

 

òporba

oprečno ili drugačije mišljenje; protivljenje, opiranje

17.11.2017. Mila Dabanović, 3.A

 

očerùpati

1.očupati perje (ptici, domaćoj peradi)

 2.žarg. materijalno iskoristiti

Frazeologija

(izgleda) kao očerupana kokoš razg. izgleda vrlo neuredno, otrcano (o osobi)

16.11.2017. Roko Lovrić, 3.A

 

príručan

1. koji je pri ruci [priručna biblioteka]

2. koji služi kao pomoćno sredstvo [priručni alat]

15.11.2017. Luna Jeniček, 4.C

 

rijȇč

1. glas ili skup glasova jednog jezika kojemu je pridruženo neko značenje i za koji govornici dotičnog jezika smatraju da predstavlja autonomnu jedinicu; najmanja cjelovita grafička i jezična jedinica koja odgovara predodžbi najosnovnije jedinice jezika, a djelomično i znaka za određeni pojam

2. agovor, besjeda [uvodna riječpozdravna riječb. izlaganje mišljenja, sudjelovanje u debati, u diskusiji [nije mogao dobiti riječc. izjava, iskaz [njegova riječ protiv mojed. čvrsto obećanje [dati riječpogaziti riječbiti od riječi]

14.11.2017. Noa Crnić, 3.B

 

dòknaditi

zamijeniti čim ono što je izgubljeno ili utrošeno; nadoknaditi

13.11.2017. Gita Curić, 2.C

 

ȉstina 

  1. ono što odgovara stvarnosti, što je s njom u skladu, ono što prikazuje neki događaj i sl. onako kako odgovara činjenicama ili iskustvu [čista istinagola istinažalosna istinaživa istinaistine radidoznati istinugovoriti istinu]
  2.  fil. slaganje mišljenja i predodžbe sa svojim predmetom [teorija istine]

Frazeologija

⃟ istini za volju (za volju istine) formula za naglašavanje ili uvođenje podatka koji ide u prilog istini;
otići bogu na istinu jez. knjiž. umrijeti;
pogledati istini u oči hrabro se suočiti s činjenicama;
što je istina, istina (je) tako je, zaista je tako (odnosi se na ono što je rekao predgovornik ili onaj koji govori);
zaobilaziti istinu eufem. lagati

10.11.2017. Lukas Barić, 3.A

 

lòviti

  1. hvatati ili ubijati životinje u prirodi
  2. pren. a. paziti da što ne promakne, nastojati se kome približiti ili što dobiti [loviti mužab. tražiti koga da ga se uhapsi [loviti čovjekac. pren.nastojati pridobiti što; tražiti

Frazeologija

⃟ loviti u mutnom nastojati se snaći na brzinu, na tuđ račun, iskoristiti nejasne propise i sl.

9.11.2017. Dora Brgles, 2.D

 

fermentírati

1. mijenjati/promijeniti se djelovanjem fermenta

2. pren. razg. sazreti/sazrijevati [zamisao fermentira]

        8.11.2017. Nika Kraljić, 4.C

 

naréditi

usmeno ili pismeno tražiti da se što izvrši ili primijeni; naložiti, zapovjediti

7.11.2017. Bojan Dinković, 2.A

 

javac

1. refer. onaj koji sada laje (o psu)

2. pren. onaj koji svašta i mnogo govori, koji je lajav (o osobi)

6.11.2017. Dora Valjak, 6.B

 

gȇnīj

1. izvanredna snaga duha, intelekta, mašte, inventivnosti; duh, nadarenost

2. onaj koji ima vrlo velike duhovne i umne sposobnosti, veliki stvaralački um; genijalac

3. poseban ili prevladavajući duh, atmosfera, u nekom vremenu, na prostoru ili u skupini ljudi [genij vremena]

3.11.2017.Zvonimir Frinčić, 3.A

 

òsipānje

1. pat. proces dobivanja osipa

2. postupno smanjivanje broja čega [osipanje publikeosipanje stanovništva]

3. gubljenje na masi, trenjem, starenjem, prirodnim procesom [osipanje dotrajalih fasadaosipanje zidova]

2.C Mihael Bulat, 2.C

 

òslikati

1. likovno obraditi veću površinu (zid i sl.), ukrasiti umjetnički obradom površine veliki prostor [oslikati dvoranuoslikati izložbeni paviljon]

2. pren. živo opisati riječima, zorno prikazati u slikama sredstvima verbalnog jezika

31.10.2017. Mak Horvat, 3.A

 

prȍizvōljan

koji je učinjen nasumce, bez obveza prema ičemu [proizvoljan kriterij ocjenjivanja]; arbitraran, samovoljan

30.10.2017. Antonija Zrno, 3.A

 

dvòkratan

koji se obavlja u dva maha, u dva dijela [dvokratno radno vrijeme za razliku od jednokratnog ili cjelodnevnog]

27.10.2017. Nika Komorčec, 2.B

 

plášnja

strah, osjećaj zaplašenosti

26.10.2017. Angelina Došen, 6.A

 

kȍža

  1. organ koji je ujedno vanjska površina tijela čovjeka i životinje
  2. taj dio tijela oderan sa životinje, sirov ili industrijski prerađen

Frazeologija

⃟ beri kožu na šiljak (u šali) propao si, ništa te dobra ne čeka;
(pokisnuti, svući i sl.) do (gole) kože jako pokisnuti; potpuno svući koga i sl.;
imati debelu kožu biti neosjetljiv na uvrede, prijekore, kritiku, nemati ponosa;
iskočiti iz kože izgubiti sposobnost vladanja sobom;
istjerati (koga) iz kože izbaciti iz takta, natjerati ga da izgubi sposobnost vladanja sobom;
iznijeti (cijelu) kožu izići s uspjehom iz kakve vrlo nezgodne ili opasne situacije;
iz ove kože se ne može nije moguće izići iz ove situacije, prilike ne možemo promijeniti;
kost i kožasama koža vrlo mršava osoba;
koža mi se ježi u velikom sam strahu, neugodna mi je pomisao na što;
(biti) krvav pod kožom imati slabosti (ob. kao i drugi ljudi);
oderati kožu (s leđa) (kome) bezobzirno naplatiti visoku cijenu;
osjetiti (uvjeriti se) na svojoj koži iskusiti nešto neugodno;
platio kao vuk kožom grdno je stradao, nešto mu se jako osvetilo;
podvući se (uvući se, zaći) pod kožu (kome) postati blizak kome dosljednim nastojanjem ili laskanjem;
tiče se (ne tiče se) moje (tvoje) kože radi se (ne radi se) o mojoj (tvojoj) sudbini, bitnim interesima itd.;
skupo prodati svoju kožu u ratu uništiti što više neprijatelja prije svoje smrti;
(biti, naći se) u čijoj koži (biti, naći se) u čijem položaju, situaciji;
učiti (kao magare) na vlastitoj koži (podr. ili u šali) stjecati neposredna iskustva ne slušajući dobre savjete (koji su mogli pomoći da se neugodna iskustva izbjegnu);
vuk u janjećoj koži čovjek koji loše namjere prikriva vanjskom blagošću;
zaviriti (kome) pod kožu upoznati čije skrivene namjere

25.10.2017. Gita Kurtić, 2.B

zgȁrīšte

mjesto gdje je bio požar, ostaci onoga što je uništeno požarom

24.10.2017. Ena Šarić, 3.B

 

obeznáčiti

učiniti da ostane bez značenja, da izgubi značenje (o riječima i drugim jedinicama jezika koje imaju značenje)

23.10.2017. Karla Kopren, 3.B

 

hȅreditāran

koji se prenosi s roditelja ili daljih predaka na potomstvo (o bolestima, svojstvima) [hereditarne bolesti]; nasljedan

19.10.2017. Lukas Barić, 3.A

 

ȅfikasan

1. koji ima snagu ili sposobnost da poluči željeni rezultat [na tom mjestu treba imati efikasnu osobu]; djelotvoran, učinkovit, uspješan

2. koji djeluje, koji proizvodi ili je stvoren da proizvodi željeni efekt [efikasna mjeraefikasan lijek]

3. sport koji postiže mnogo golova ili koševa (o nogometnoj, košarkaškoj i sl. momčadi)

18.10.2017. Leona Bobinec, 3.C

 

umijéće

vještina, sposobnost

17.10.2017. Dora Valjak, 6.B

 

kvalitéta

  1. bitna i istaknuta značajka, svojstvo, atribut čega [kemijska kvaliteta alkohola]
  2. bitno svojstvo [kvaliteta zvuka]; narav, priroda
  3. razina kakvoće [hrana slabe kvalitetesvila visoke kvalitete]; vrsnoća
  4. osobina ili karakterna crta [ljubaznost je jedna od mnogih njezinih kvaliteta]

nèkvalitetan

koji je slabe kvalitete, koji nije prvoklasan [nekvalitetan materijal]; osrednji

16.10.2017. Andrej Uhernik, 3.A

 

napériti

1. (što) uzdići, staviti u stanje prije upotrebe, bodenja, pucanja i sl., ob. bez potpune upravljenosti u koga ili u što (metu)

2. (se) razg. ekspr. poći nekuda ili pokazati izrazitu volju za što, izrazito htjeti što [šteta što nisam dobio kartu, na taj koncert sam se baš naperio]

13.10.2017. Dora Cindrić, 3.A

 

mìnistar

najviši državni službenik, član vlade na čelu jedne grane državne uprave, resora [ministar vanjskih poslova]

12.10.2017. Greta Novak, 3.A

 

pȍvōljan

koji je po volji, koji odgovara želji; prikladan, poželjan [povoljna cijenapovoljne okolnosti]

11.10.2017. Fran Franić, 4.A

 

žitàrice

  1. bot. jednogodišnje domaće i druge biljke kojih plod služi za hranu (pšenica, kukuruz, zob, ječam, riža, slanutak itd.); cerealije

2.(jdzast. dereglija za prijevoz žita; lađa

derèglija

reg. zast. riječno plovilo, služi za prijevoz tereta, bez svojega je pogona, ravna dna, uzvodno se tegli; teglenica

10.10.2017. Bojan Dinković, 2.A

 

nȅiscpan

1.opr. iscrpan

2. koji je vrlo opsežan, vrlo bogat u rezervama kojima raspolaže [neiscrpno vrelo informacijaneiscrpan izvor (sirovina itd.)]

ȉscrpan

koji obuhvaća mnoge pojedinosti, koji obiluje činjenicama i podacima [iscrpan opisiscrpan prikaz]; potpun, svestran, temeljit

9.10.2017. Dora Valjak, 6.B

 

načélo

osnova, temelj iz kojeg potječe sve što jest, polazna točka; početak, prapočetak, princip

6.10.2017. Ozana Šitić, 3.A

 

ostrúgati

struganjem skinuti površinski sloj čega

5.10.2017. Robert Kozina, 3.B

 

rȁtobōran

koji je raspoložen za rat, sukob, za borbu

4.10.2017. Antonio Kapitarić, 3.B

 

fermentírati

  1. mijenjati/promijeniti se djelovanjem fermenta
  2. pren. razg. sazreti/sazrijevati [zamisao fermentira]

fèrment

1. biol. organska tvar koja ima svojstvo da jako ubrzava razne kemijske procese u živim organizmima; enzim

2. pren. razg. vrijeme potrebno da se dojmovi slegnu, da se donesu odluke, da se činjenice promisle

3.10.2017. Bojan Dinković, 2.A

 

nedodìrljiv

koji ima povlašten položaj tako da je pošteđen prigovora, zamjerki itd. po mjerilima koja vrijede za druge ljude (o vladarima, privilegiranima i izuzetima od prava javnosti da sudi o njima)

2.10.2017. Bojan Dinković, 2.A

 

privòljeti

1. (koga) nagovoriti, navesti koga, pobuditi želju da učini što, da pristane na što

2.(na što) pristati, složiti se, suglasiti se s čim

3. (se komu) prići na čiju stranu, opredijeliti se

29.9.2017.Jakov Bedeković, 2.A

 

gòstiti

1.(koga) primiti u goste, častiti jelom i pićem

2.(se) uživati u jelu i piću

pogòstiti

počastiti kao gosta

28.9.2017. Angelina Došen, 6.A

 

prèkrīžje

mjesto gdje se sijeku dvije ceste; predio oko križanja

27.9.2017. Karla Piacun, 2.A

 

pèćinār

1.onaj koji živi u pećini

2. zool. divlji golub koji živi u pećinama

26.9.2017. Karlo Hum, 3.B

 

òptika

  1. fiz. grana fizike koja proučava djelovanje elektromagnetskog polja vrlo visokog intenziteta (npr. laserskog snopa) [geometrijska optikavalna optika]
  2. ukupnost optičkih instrumenata i sprava

òptičār

onaj koji izrađuje, popravlja i prodaje optičke instrumente i sprave

25.9.2017. Karla Kopren, 3.B

 

plȁviti

  1. izlijevajući se iz korita poplavljati, nanositi
  2. pren. obuzimati snažnim osjećajima [plaviti dušu]

                           (pazi –akcent!)

pláviti

(što) a. bojiti u plavo b. prati u plavilu

 22.9.2017. Bojan Dinković, 2.A

 

mȏć

  1. raspolaganje snagom, sposobnošću ili sredstvima potrebnim za obavljanje čega, mogućnost ovladavanja čime [moć rasuđivanja]
  2. snaga čega, sposobnost punog djelovanja
  3. (nad kim, nad čim) vlast, mogućnost upravljanja

Sintagma

∆ kupovna moć mjera koliko se čega može kupiti nekom količinom novca ili valutom;
moć navike ono na što smo se naučili, opire se želji da uvedemo nešto novo

21.9.2017. Bojan Dinković, 2.A

 

ožíviti

  1. a. učiniti živim b. pren. učiniti da se probudi iz mrtvila
  2. učiniti življim

ožívjeti

postati živ, vratiti se u život, probuditi se

20.9.2017. Ena Zormanić, 3.C

 

akvàrist

onaj koji se bavi uzgajanjem riba za akvarij ili držanjem akvarija

àkvārij

1. bazen prozirnih stijenki za držanje i uzgoj riba i drugih vodenih životinja ili vodenih biljaka radi ukrasa, upoznavanja ili proučavanja

2. muzej u kojemu se u akvarijima drže zbirke vodenih životinja

19.9.2017. Josip Golubić, 3.C

 

ratifikácija

pravn. čin kojim ovlašteni organ prihvaća međunarodni ugovor ili sporazum kao obvezatan; potvrđivanje, odobrenje

18.9.2017. Filip Soplanda, 3.C

 

prijélaz

1. čin prelaženja [prijelaz iz kluba u klub]; prelazak

2. mjesto gdje se prelazi

3. granica, mjesto na granici gdje se prelazi iz zemlje u zemlju

4. lagano prelaženje, preljev [prijelaz iz plavoga u zeleno]

15.9.2017. Leona Bobinec, 3.C

 

pròvesti1

  1. (koga) pokazujući put, vodeći pomoći mu da prođe kroza što, mimo čega
  2. (što) određujući pravac puta učiniti da što dođe kamo [provesti cestuprovesti stazuprovesti među]
  3. (što) izvršiti, ostvariti, izvesti [provesti odluku]
  4. proboraviti neko vrijeme negdje ili na kakav način [provesti ljetoprovesti praznikeprovesti u zabavi]
  5. (se) zabaviti se, razonoditi se

Frazeologija

⃟ loše ćeš se provesti (sam se proveo i sl.) loše ćeš proći, neće ti biti dobro;
provesti se kao bos po trnju (u šali) doživjeti nevolje;
provesti u život (u djelo, u praksu) učiniti da se oživotvori, da postane djelotvorno, ostvariti

pròvesti2

vozeći (se) proći kroza što, pored koga, čega

14.9.2017. Ema Vlašić, 3.C

 

modelírati

òblikovati

1. (koga, što) dati ili davati oblik, uobličiti; uobličivati

2. (se) poprimati oblik

13.9.2017. Jona Androić-Pašalić, 2.D

 

konstrùkcija

1. proces i rezultat konstruiranja [željezna konstrukcija mostamisaona konstrukcija]; gradnja, konstrukt, ustrojstvo

2. pren. a. samovoljno tumačenje nekog teksta, izjave i sl., subjektivna interpretacija; izmišljotina, konstrukt b. izgrađena (uspostavljena) vizija na osnovi nepotpunih podataka [konstrukcija budućnosti]

12.9.2017. Leonardo Dolančić, 2.D

 

neizdrživ

1. koji se ne može izdržati [neizdrživ napor]

2. koji se vrlo teško podnosi [neizdržive (životne) prilike]; nepodnošljiv

 izdržljivo 

na izdržljiv način; otporno, žilavo

11.9.2017. Leona Vidović, 3.C

 

pasírati

razg. protisnuti/protiskivati kroz sito, (pro)cijediti (voće, povrće) kroz sito ili kroz napravu za takav posao [pasirati rajčice]

razg.

1. u kartanju propustiti jedno dijeljenje ili napustiti igru

2. sport dodati suigraču loptu (u nogometu, ob. lagano i precizno); prepustiti/prepuštati

7.9.2017. Dora Turković, 3.B

 

mèntālnī (pridj.)

1.koji se odnosi na svijest i duh [mentalni poremećaj]; duhovni, duševni

2.koji se odnosi na intelektualne ili kognitivne procese [mentalni sklop]

Sintagma

∆ mentalna bolest pat. poremećaj na planu doživljavanja i/ili ponašanja, funkcionalnog i organskog podrijetla koji zahtijeva psihijatrijsku intervenciju;
mentalna higijena med. grana medicine koja se bavi sprečavanjem duševnih poremećaja i čuvanjem duševnog zdravlja;

6.9.2017. Jura Kuhar, 2.D

 

ophòdnja

obilaženje, izviđanje i sl., ob. pješke i u manjoj skupini; patrola

5.9.2017. Mihael Bulat, 2.C

 

 

usredotòčiti (se)

postići visok stupanj sabranosti, koncentracije; usmjeriti na jedan predmet, u jednom smjeru, koncentrirati (napore, želje, misli itd.); usredsrijediti

4.9.2017.Noa Crnić, 3.B

 

 

 

 



škola zadržava pravo izmjene jelovnika



Puzzle


Anketa
Hoćeš li sudjelovati u akciji 100 igračaka za 100 djece?






Kalendar
« Prosinac 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji


Korisni linkovi
Institucije
 • MZOŠ
 • Portal za škole

Dnevni tisak

Časopisi





preskoči na navigaciju