Ovakve tragične vijesti mogu izazvati osjećaje tuge, tjeskobe, ljutnje, straha i bespomoćnosti, kako kod odraslih, tako i kod djece. Djeca često postavljaju pitanja o onome što se oko njih događa, pa tako mogu imati i pitanja vezano za ovaj tragični događaj. Ako niste sigurni kako pružiti podršku i razgovarati s djetetom o ovoj temi, prilažemo vam savjete stručnjaka za mentalno zdravlje:

▪ Dajte djetetu prostora da vam kaže što zna i osjeća. 

S obzirom na količinu različitih informacija u medijskom prostoru, dobro je pustiti djecu da prva govore. Tako ćete dobiti uvid u to je li dijete uopće čulo za događaj, što sve zna i jesu li se pojavili ikakvi strahovi. Manja djeca možda ne znaju da je došlo do pucnjave ako su manje izložena medijima, a u tom slučaju nije potrebno objašnjavati im što se dogodilo.

Nešto starija djeca koja više vremena provode na društvenim mrežama, novinskim portalima i gledajući televiziju vjerojatno imaju neke informacije, a ne zaboravite i da mogu saznati mnogo toga od vršnjaka. Iako roditelji ponekad ne žele razgovarati s djecom o uznemirujućim događajima kako bi ih zaštitili, važno je da ne budu sami u tumačenju onoga što čuju oko sebe.

▪ Prihvatite djetetove osjećaje i umirite strahove. 

Dajte djeci do znanja da su svi njihovi osjećaji prirodni i da ste tu za njih. Strahove možete umiriti naglašavanjem da su ovakvi događaji iznimno rijetki i da postoje odrasli koji su tu da ih zaštite. Ako primjećujete da je dijete napeto i tjeskobno, možete zajedno isprobati neke tehnike relaksacije (https://tinejdzeri.hrabritelefon.hr/clanci/tehnike-relaksacije/) ili mindfulnessa (https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/besplatna-brosura-kratke-vjezbe-mindfulnessa-za-djecu-za-prepoznavanje-i-kontrolu-neugodnih-osjecaja-i-ponasanja/). 

▪ Razlikujte činjenice od dezinformacija i postavite granice u vezi izloženosti medijima.

Prirodno je osjećati potrebu da budete informirani, no pretjerano praćenje novosti može povećati zabrinutost. To posebno vrijedi za senzacionalističke fotografije djece i članova obitelji, koje narušavaju dostojanstvo prikazanih osoba, a osim toga nemaju informativnu vrijednost. Potaknite djecu na razmišljanje o vjerodostojnosti izvora i o tome jesu li informacije koje dobivaju relevantne i provjerljive. Kako biste izbjegli pretjeranu brigu i preplavljenost, odredite vrijeme u danu bez mobitela i drugih medija. 

▪ Pratite vlastite emocionalne reakcije i potražite podršku za sebe. 

U razgovoru s djetetom budite smireni i izbjegavajte nagađanja o tome hoće li se ovakva pucnjava ponoviti i što je uzrokovalo postupak počinitelja. Nemojte se usmjeravati na stereotipe o počinitelju nego se umjesto toga zadržite na činjenicama i vlastitim osjećajima. Ako primijetite da vam je teško skrenuti misli s teških tema ili da vas preplavljuju neugodne emocije, potražite podršku i pomoć stručnjaka. Nitko se ne treba sam nositi sa svojim brigama.

Izvor : Hrabri telefon

Ako biste htjeli s nekime razgovarati o ovoj temi, možete se obratiti stručnoj suradnici psihologinji naše škole.

Također možete nazvati i besplatnu i anonimnu liniju Hrabrog telefona za mame i tate na broju 0800 0800 radnim danom od 9 do 20 sati ili pisati na  savjet@hrabritelefon.hr Djeca mogu nazvati liniju Hrabrog telefona na broju 116 111 ili pisati na chat radnim danom od 15 do 19. 

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/djeca-trebaju-nasu-podrsku-nakon-zastrasujuceg-dogadaja-u-skoli-u-beogradu/